Tko je kriv za širenje afričke svinjske kuge? Brlošić upozorio na važan detalj
Ne vidi odgovornost ministarstva ni ministrice Vučković
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore govorio je u Novom danu na N1 televiziji o afričkoj svinjskoj kugi koja je hrvatsko svinjogojstvo bacila na koljena.
'Što se tiče kuge, ljudi su zaista pogođeni, ostali su bez egzistencije i sigurno da nastupaju emotivno jer u cijeloj priči sagledavaju samo sebe. Činjenica je da je Ministarstvo već prije tri godine uvelo mjere zaštite od svinjske kuge gdje su svi trebali uvesti mjere sigurnosti na svojim farmama, što dio proizvođača nije napravio. Očito nisu shvatili opasnost cijele priče. Možda je Ministarstvo trebalo biti rigoroznije i to bolje provoditi. Kako, bilo, kuga je došla i napravila veliku štetu', objašnjava Brlošić.
Bilo je i propusta, govori Brlošić koji smatra da se trebalo malo više voditi računa o vlasnicima prilikom usmrćivanja životinja, da se svinje trebalo žive odvesti negdje pa ih usmrtiti, kaže da bi vlasnici lakše podnijeli sve da se radilo tako.
'Što se tiče ministarstva, značajna sredstva će biti pripremljena za svinjsku kugu koja je zasad ograničena na Vukovarsko-srijemsku županiju'.
Otkriva i da je dogovoreno da svi vlasnici dobiju odštetu u roku od godinu dana, a razgovara se i o besplatnom rasplodnom materijalu kada se ispune uvjeti za povratak svinja na farme.
On kaže kako ne vidi odgovornost ministarstva ni ministrice Marije Vučković.
'Propusta je bilo i bit će ih. Na ovaj smo način došli do jedne istine. Kad su se registrirala gospodarstva koja nisu bila registrirana dosad, značajno je porastao broj svinja u Hrvatskoj. Imali smo sivu zonu da su držane svinje bez registracije da su one tamo', rekao je.
Brlošić upozorava i da se mora držati pravila i prekinuti s tradicijom da posjetitelji dolaze na farme svinja i biraju koju žele, da se mijenjaju svinje među farmama i da će ubuduće morati držati svinje zatvorene i provoditi mjere koje će spriječiti širenje bolesti.
On objašnjava da u nekim zemljama možete držati svinje nakon 45 dana od saniranja zaraze, a u Hrvatskoj se to ne može zbog razlika u načinu uzgoja. Negdje je to lakše jer su farme uređene po pravilima, a u Hrvatskoj u jednom selu imate 20-ak uzgajivača koji su u međusobnom kontaktu pa je teže spriječiti širenje zaraze.
