Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay.com UDRUGA FRANAK 'Visoki trgovački sud naložio je ispitivanje ništetnosti valutne klauzule CHF za pravne osobe'

UDRUGA FRANAK 'Visoki trgovački sud naložio je ispitivanje ništetnosti valutne klauzule CHF za pravne osobe'

'Vjerujemo da će konačno i pravne osobe doživjeti pravdu u Hrvatskoj'

Visoki trgovački sud naložio je ispitivanje ništetnosti valutne klauzule CHF za pravne osobe, javlja Udruga Franak. Priopćenje prneosimo u cijelosti.

'Konačno je jedno vijeće Visokog trgovačkog suda pokrenulo ispitivanje ništetnosti valutne klauzule CHF za ugovore koje su banke ugovarale s pravnim osobama odnosno za poslovne ugovore.

Tako je vijeće Visokog trgovačkog suda u sastavu sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Davora Pustijanca, suca izvjestitelja i Nikoline Mišković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VUKA d.d. iz Osijeka, kojeg zastupa punomoćnica Jadranka Čuljak-Duvnjak, odvjetnica u Osijeku, 27. studenog 2024. odlukom Pž-4231/2023 ukinulo presudu Trgovačkog suda u Osijeku kojom je prethodno odbijen dio tužbenog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti valutne klauzule CHF i posljedično isplatu 21.000 eura preplaćenog tečaja.

Prihvaćen je tužbeni zahtjev za isplatu 7.600 eura preplaćenih kamata, budući da je Addiko Banka nezakonito mijenjala ugovorenu maržu tijekom otplate, dok će se na prvom stupnju morati ponovno raspraviti pitanje ništetnosti valutne klauzule CHF i posljedično isplate obeštećenja.

Ukratko, VTS-ovo vijeće zaključuje:

1. Člankom 395. bivšeg Zakona o obveznim odnosima dopuštena je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli, i s te strane nije bilo zapreka da se ona ugovori (članak 22. današnjeg ZOO-a)

2. Međutim, prvostupanjski sud nije provjerio je li tuženik povrijedio temeljna načela obveznopravnih odnosa ugovarajući valutnu klauzulu CHF u ugovoru o kreditu.

3. Potrebno je provjeriti na prvom stupnju je li tuženik povrijedio načelo ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu iz čl. 11. ZOO-a, načelo savjesnosti i poštenja iz čl. 12. ZOO-a, načelo zlouporabe prava iz čl. 13. ZOO-a, načelo jednake vrijednosti uzajamnih činidaba iz čl. 15. ZOO-a i načelo zabrane prouzročenja štete iz čl. 16. ZOO-a. (članci 3., 4. i 8. iz današnjeg ZOO-a).

Mi iz Udruge Franak ne možemo podržati stajalište mnogih sudaca koji su dosad linijom manjeg otpora utvrđivali da je ugovaranje valutne klauzule u poslovnim ugovorima dopušteno, i onda u skladu s tim nije bilo ispitivanja temeljnih načela obveznopravnih odnosa kod ugovaranja takve odredbe u poslovnim ugovorima.

Nema nikakve razlike između potrošača i pravnih subjekata koji su ugovarali s bankama valutnu klauzulu CHF. U oba slučaja banke su namjerno, svjesno, nesavjesno i nepošteno plasirale valutnu klauzulu koja nema nikakve veze s monetarnim sustavom RH, koja nema nikakve veze sa sredstvima koje su banke plasirale, i u svim pojedinačnim slučajevima banke su se fiktivno zaduživale u francima putem valutnog swapa s jedinom svrhom da zarade ekstra profit svojim bankama majkama, i da plasiraju što više naizgled jeftinih kredita s nižim kamatnim stopama. Pritom su reklamirale CHF kao stabilnu i sigurnu valutu, dok je ona upravo sve suprotno od stabilne i sigurne valute. Ona je, naprotiv, utočište kapitala u vrijeme kriza, a to znači da u vrijeme kriza vrijednost CHF-a enormno raste, pa se takva valuta nikada nije smjela pojaviti kao valutna klauzula u hrvatskim kreditima.

Ne vidimo način da sudovi presude drugačije nego da je valutna klauzula CHF jednako ništetna u poslovnim ugovorima, kao što je ništetna u potrošačkim ugovorima. Nema nikakve razlike u načinu ugovaranja poslovnih i potrošačkih ugovora, i šteta nanesena poduzećima jest realna i neopravdana te je dio poduzeća zbog takvih kredita otišlo u stečaj, što su HNB i vlast morali spriječiti, ali nisu to učinili.

Mi ćemo samo napomenuti da smo još 2018. izvijestili javnost o tomu da je u Njemačkoj valutna klauzula CHF ništetna jednako za potrošače, i za pravne osobe, a kao dokaz smo objavili presudu Vrhovnog suda Njemačke (BGH) u korist pravne osobe Sjeverne Rajne Vestfalije.

Vjerujemo da će konačno i pravne osobe doživjeti pravdu u Hrvatskoj, u zemlji u kojoj se pravda jako sporo i teško osvaja, u kojoj najviši suci sude teško, mučno i sporo te jako teško pronalaze zajednički pravni jezik.'

Vaša reakcija na temu