Hrvatske zračne luke nastavile su bilježiti rast putničkog prometa i u svibnju 2026. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tijekom svibnja kroz domaće je zračne luke prošlo ukupno 1,487 milijuna putnika, što je 3,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Najprometnija je i dalje Zračna luka Zagreb, kroz koju je u svibnju prošlo 446 tisuća putnika, odnosno 2,4 posto više nego godinu ranije. Slijedi Zračna luka Split s 406 tisuća putnika i rastom od 2,7 posto, dok je Zračna luka Dubrovnik ostvarila najveći porast među trima vodećim zračnim lukama – 398 tisuća putnika, što je 5,3 posto više nego u svibnju 2025.
Najviše međunarodnih putnika i dalje dolazi iz Njemačke. Na linijama između Hrvatske i njemačkih zračnih luka prevezeno je 315 tisuća putnika, što predstavlja rast od 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Ujedinjena Kraljevina s 253 tisuće putnika i povećanjem od 9,7 posto, dok su zračne veze s Poljskom ostvarile promet od 110 tisuća putnika, odnosno 7,4 posto više nego u svibnju prošle godine.
Iako broj putnika raste, broj operacija zrakoplova bilježi blagi pad. U svibnju je u hrvatskim zračnim lukama evidentirano ukupno 14.459 slijetanja i polijetanja, što je 1,6 posto manje nego u istom mjesecu 2025. godine.
Još izraženiji pad zabilježen je u prometu tereta. Tijekom svibnja kroz hrvatske zračne luke prevezene su 723 tone tereta, što je čak 22,1 posto manje nego godinu ranije, kada je promet iznosio 928 tona.
Pozitivan trend putničkog prometa vidljiv je i na razini prvih pet mjeseci godine. Od siječnja do svibnja kroz hrvatske zračne luke prošlo je ukupno 3,639 milijuna putnika, što predstavlja rast od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. U tom je razdoblju ostvareno oko 40 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, odnosno 1,7 posto manje nego lani.
Istodobno, teretni promet nastavio je padati. U prvih pet mjeseci 2026. godine kroz hrvatske je zračne luke prevezeno 3,4 tisuće tona tereta, što je 14,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Podaci DZS-a pokazuju da se rast zračnog prometa u Hrvatskoj i dalje temelji prije svega na povećanom broju putnika, dok se istodobno nastavlja trend smanjenja broja letova i količine prevezenog tereta.
