Dobitnik Nagrade Grada Splita za životno djelo, znanstvenik s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ihtiolog Jakov Dulčić gostovao je u emisiji 'Ima jedan svijet' na Radio Splitu, gdje je govorio o svom životnom pozivu, promjenama u Jadranu, invazivnim vrstama, inteligenciji hobotnica, ali i svojoj velikoj ljubavi prema rock’n’rollu. U razgovoru sa Zrinkom Bilandžić profesor Dulčić otkrio je kako ni nakon više od 500 objavljenih znanstvenih radova nema namjeru stati.
Iako uskoro odlazi u mirovinu, profesor Dulčić kaže kako ga znatiželja još uvijek tjera na istraživanje i pisanje.
Terenskih izlazaka će možda biti manje, ali pisanja sigurno neće. Trenutačno radi na knjizi o povijesti ihtiologije, radnog naslova 'Ribe izgubljene u vremenu'.
Njegove knjige o ribama Jadrana danas je gotovo nemoguće pronaći, a interes publike za takvu literaturu ne prestaje.Jedna od glavnih tema razgovora bile su
velike promjene u Jadranskom moru.
Dulčić je upozorio kako sve više novih vrsta dolazi iz Crvenog mora, ponajviše zbog klimatskih promjena i gubitka prirodnih staništa.
– Kad nova vrsta dođe u more gdje nema prirodnih neprijatelja, njezina brojnost brzo raste. Zato mnoge invazivne vrste postaju ozbiljan problem – objasnio je.
Dodaje kako danas informacije o novim vrstama stižu puno brže nego nekad.
– Danas ribar fotografira ribu mobitelom i pošalje sliku. Nekad su takve informacije putovale mjesecima.
Jedan od najzanimljivijih dijelova razgovora bio je onaj o komunikaciji među ribama.
– Nije istina da ribe šute. Ribe proizvode zvukove, a neke čak s pomoću zvuka love plijen – rekao je profesor Dulčić.
Govorio je i o istraživanjima koja je radio s belgijskim znanstvenicima na vrstama koje zvukom 'omamljuju' svoj plijen.
Jakov Dulčić je govorio i o stanju ribljeg fonda u Jadranu, ali i o tome koje su ribe danas najzastupljenije i najzdravije za prehranu.
– Uvijek je bila srdela broj jedan. Inćun broj dva – rekao je profesor Dulčić govoreći o najbrojnijim vrstama u Jadranu.
Istaknuo je kako se taj odnos kroz desetljeća nije značajno promijenio, iako se more ubrzano mijenja pod utjecajem klimatskih promjena i ljudskog djelovanja.
Veliki dio svoje znanstvene karijere posvetio je upravo istraživanju male plave ribe.
– Radio sam određivanje starosti ličinki riba u danima. To je tada bila vrlo specifična metoda i jedno od mojih najvećih dostignuća kao mladog znanstvenika – prisjetio se.
Govoreći o kvaliteti ribe danas, upozorio je i na rastući problem mikroplastike u moru.
– Plastika ulazi u hranidbeni lanac i s vremenom se može taložiti u ljudskom organizmu – kazao je. Ipak, smatra da su upravo male plave ribe poput srdele i inćuna među najzdravijima.
– Srdela i inćun sigurno imaju najmanji postotak mikroplastike u odnosu na neke druge vrste – objasnio je.
Posebno je izdvojio vrste poput trlja koje, tražeći hranu po dnu mora, češće dolaze u kontakt s mikroplastikom nataloženom u sedimentu.
Profesor Dulčić upozorio je i na nestanak nekih tradicionalnih vrsta iz Jadrana, među njima i papaline.
– Zbog zagrijavanja mora papalina polako gubi svoje područje rasprostranjenosti. Kolege iz Rijeke kažu da je danas gotovo više nema ni na riječkoj ribarnici – rekao je.
Profesor Dulčić priznao je kako više ne jede hobotnicu – i to iz vrlo specifičnih razloga.
– Hobotnica je iznimno inteligentna. U eksperimentima rješava probleme i pronalazi način kako doći do cilja bez obzira na prepreke – objasnio je.
Osim toga, kaže kako je hobotnica važna u obrani Mediterana od invazivnih vrsta.
– Kolege iz Tunisa upozorili su da je upravo hobotnica prva linija obrane od novih agresivnih vrsta koje dolaze u Mediteran.
Uz znanost, profesor Dulčić strastveno voli glazbu. Tijekom emisije birao je pjesme grupa poput Pink Floyd i AC/DC, a otkrio je i kako redovito odlazi na koncerte.
– Ribe i glazba. To su moje dvije velike opsesije – zaključio je dobitnik nagrade grada Splita za životno djelo Jakov Dulčić.
