Institut za vode 'Josip Juraj Strossmayer' objavio je Izvješće o stanju voda za 2025. godinu, jedinu cjelovitu nacionalnu stručnu ocjenu stanja voda u prirodnom okolišu Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu o vodama, Izvješće se izrađuje za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje do kraja lipnja tekuće godine.
Temelji se na monitoringu provedenom na više od 900 mjernih postaja koje obuhvaćaju rijeke, jezera, podzemne vode te prijelazne i priobalne vode, uz tisuće uzoraka i desetke tisuća laboratorijskih analiza.
U vrijeme kada Europska unija vodnu sigurnost, klimatsku otpornost i zaštitu prirodnih resursa sve snažnije ističe među svojim prioritetima, takvi podaci predstavljaju temelj za planiranje zaštite i upravljanje vodnim resursima.
Izvješće se odnosi na stanje voda u prirodnom okolišu. Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju provodi se kroz javnozdravstveni sustav, dok ovo Izvješće služi procjeni stanja vodnih resursa i planiranju mjera njihove zaštite.
'Najvažnija poruka ovogodišnjeg Izvješća jest da u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja nisu uočene značajnije promjene općih trendova stanja voda u Republici Hrvatskoj. To nije razlog za opuštanje, nego potvrda da se zaštita voda mora promatrati kao trajni proces. Monitoring nam govori gdje smo danas, a ulaganja u zaštitu voda određuju kakvo će stanje biti sutra. Upravo zato odluke moraju biti utemeljene na podacima, a ne na pretpostavkama', izjavio je ravnatelj Instituta za vode 'Josip Juraj Strossmayer' Mario Šiljeg.
Rezultati potvrđuju da podzemne vode i dalje predstavljaju najbolje očuvanu sastavnicu hrvatskog vodnog okoliša. Na približno 95 posto mjernih postaja nisu utvrđena prekoračenja propisanih standarda kakvoće podzemnih voda. Istodobno, pri ocjeni kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela primjenjuju se vrlo strogi kriteriji pa i pojedinačno prekoračenje na jednoj mjernoj postaji može utjecati na ocjenu cijelog vodnog tijela.
Kod rijeka i jezera najveći izazovi povezani su s očuvanjem prirodnih riječnih ekosustava. Tijekom desetljeća brojni su vodotoci regulirani, pregrađivani ili mijenjani radi zaštite od poplava, proizvodnje energije, plovidbe i drugih zahvata. Takve promjene mijenjaju prirodni tok rijeka, njihova staništa i uvjete života biljnih i životinjskih vrsta, zbog čega njihova obnova predstavlja jedan od ključnih preduvjeta njihova dugoročnog očuvanja.
Prijelazne i priobalne vode, koje obuhvaćaju ušća rijeka i more uz samu obalu, u većem dijelu zadržavaju dobro ili vrlo dobro ekološko stanje. Posebnu pozornost zahtijevaju prioritetne tvari, odnosno skupina posebno praćenih onečišćujućih tvari koje se zbog svoje postojanosti mogu dugo zadržavati u okolišu i nakupljati u živim organizmima.
Nalazi hrvatskog monitoringa podudaraju se s europskim izvješćima koja kao glavne izazove za vode ističu klimatske promjene, promjene riječnih ekosustava, difuzne izvore onečišćenja i postojane prioritetne tvari. Istodobno potvrđuju važnost nastavka ulaganja u sustave prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, smanjenja onečišćenja na izvoru te obnove vodotoka primjenom rješenja utemeljenih na prirodi. Upravo će kombinacija sustavnog monitoringa i takvih ulaganja biti jedan od ključnih preduvjeta za dugoročno očuvanje hrvatskih voda.
Izvješće o stanju voda za 2025. godinu, zajedno s arhivom svih prethodno objavljenih godišnjih izvješća o stanju voda Republike Hrvatske, dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za vode 'Josip Juraj Strossmayer'.
