Neizmjerna mi je čast što me moj matični fakultet predložio za čelnog čovjeka Sveučilišta u Splitu. PMF je jedna od sastavnica s najduljom tradicijom i tom fakultetu pripadam od studentskih dana, a na njemu me ljudi najbolje poznaju jer smo PMF zajedno gradili do današnje razine i velikog značaja za Sveučilište, Split i cijelu regiju. Rado ću prihvatiti kandidaturu jer vjerujem da mogu odgovoriti svim zahtjevima za obnašanje dužnosti rektora Sveučilišta u Splitu, s iskrenom motivacijom da pridonesem daljnjem razvoju našega sveučilišta i svake njegove sastavnice te još snažnijoj afirmaciji i međunarodnoj prepoznatljivosti svih njegovih znanstvenih, nastavnih, umjetničkih i stručnih čimbenika - prva je reakcija prof. dr. sc. Nikole Koceić-Bilana na odluku Fakultetskog vijeća PMF-a da ga predloži za kandidata za rektora Sveučilišta u Splitu za mandatno razdoblje od 1. listopada 2026. do 30. rujna 2030. godine.
Prof. Koceić-Bilan nam je još istaknuo:
- U ovoj fazi svoje profesionalne karijere, u dobi od 53 godine i kao redoviti profesor u trajnom izboru, bez daljnjih imperativa znanstvenoga napredovanja, mogu se s puno energije i žara posvetiti rektorstvu te svoje sposobnosti staviti na raspolaganje Sveučilištu i akademskoj zajednici kojoj pripadam već 35 godina. Znanja, vještine, iskustvo i poslovne kontakte koje smatram dragocjenima za obnašanje dužnosti rektora stekao sam kao prorektor Sveučilišta (od 2022. godine do danas), kao dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF-a) u dva mandata (2018. i 2021.), kao pročelnik Odjela za matematiku (od 2015. do 2018.) te kao član i dopredsjednik prvog Nadzornog odbora HNK Hajduka, izabranog na neposrednim izborima, u četverogodišnjem mandatu (od 2011. do 2015.). Svaku sam dužnost po završetku mandata zaključio odgovorno i transparentno, bez otvorenih pitanja, ostavljajući iza sebe vidljive i priznate rezultate i iskorake.
Sveučilište u Splitu izraslo je iz početne, relativno slabo povezane zajednice snažnih fakulteta bogate tradicije u simbol Splita i Dalmacije te u jedno od najprepoznatljivijih znanstvenih i visokoobrazovnih središta ovoga dijela Hrvatske i šire regije, s kojim se njegove sastavnice identificiraju i na domaćoj i na međunarodnoj sceni. Zbog svega toga još je izazovnije biti na čelu jedne takve zajednice u kojoj su objedinjeni tradicija i ugled, znanstvena i nastavna izvrsnost, društvena i strukovna odgovornost, veliki ljudski resursi i potencijali, akademska čestitost i solidarnost te poslanje društvenog djelovanja, pozitivnih promjena, inovativnosti i predvodništva u umjetničkim i znanstvenim trendovima.
Stoga je za dužnost rektora Sveučilišta u Splitu potrebno mnogo više od znanja, iskustva i različitih vještina: potrebni su snažna motivacija, strast, pozitivna emocija i predanost te dubok osjećaj pripadnosti našoj akademskoj zajednici.
Moj modus operandi na rektorskoj dužnosti bio bi sličan onomu na prorektorskoj i dekanskoj: očuvati dignitet naše akademske zajednice, s posebnim naglaskom na ljudske resurse kao njezin najvažniji segment, štititi interese našega sveučilišta, promicati njegov ugled u javnosti, povezivati ga sa širom društvenom zajednicom, razvijati suradnju s međunarodno priznatim visokoobrazovnim, istraživačkim, stručnim, umjetničkim i poslovnim subjektima te njegovati identitet Sveučilišta kao simbola našega grada, a Splita kao studentskoga grada i poželjnoga mjesta za nastavak obrazovanja i ostvarivanje akademske karijere.
Čelna osoba našega sveučilišta mora neumorno raditi na unaprjeđenju kvalitete nastavnoga i znanstvenoga rada, podizanju studentskoga standarda i uvjeta studiranja, pokretanju novih i osuvremenjivanju postojećih studijskih programa, privlačenju studenata i mladih istraživača te poticanju ostanka najboljih i povratka afirmiranih znanstvenika naših korijena. Tu bih dužnost, kao i sve dužnosti dosad, obavljao s puno strasti, posvećenosti i predanosti, brižno, kao dite Splita i ovoga sveučilišta, kojemu pripadam još od studentskih dana, te iskreno vjerujem da bih s toga mjesta mogao dati značajan doprinos i ostvariti važne iskorake.
Sveučilište u Splitu ne smije i ne može biti tek skup sastavnica povezanih zajedničkim sjedištem i Senatom, nego snažna, čvrsto povezana i prepoznatljiva zajednica jakih fakulteta koji se isprepleću i nadopunjuju u međusobnoj suradnji. Upravo u tom pravcu treba usmjeravati naše zajedničke napore: prema većem povjerenju, boljoj povezanosti, snažnijem osjećaju pripadnosti i punoj funkcionalnoj integriranosti.
Iako naše sveučilište nije integrirano, a mnoge njegove snažne sastavnice imaju tradiciju i povijest dulju od samoga Sveučilišta, u međunarodnom smo prostoru ipak prepoznatljivi kao University of Split, a snažno sveučilište podiže rejting i ugled te osnažuje i svaku svoju sastavnicu. Takva povezanost, zajedno s jačanjem osjećaja pripadnosti Sveučilištu i svijesti o potrebi doprinosa budućnosti Sveučilišta, pretpostavka je pune funkcionalne integriranosti. Time bismo na optimalan način zajednički koristili infrastrukturu, nastavne potencijale, istraživačku opremu i znanstvene kadrove raspoložive na razini Sveučilišta.
Mislim da je do sada puno toga dobroga, vidljivog široj javnosti ostvareno. Posebna mi je čast što sam dio tima sadašnjega rektora prof.dr.sc. Dragana Ljutića i što sam imao priliku svojim radom pridonositi velikim uspjesima našega sveučilišta. Sve što je ostvareno i što treba dovršiti u sljedećem razdoblju, kao plan razvoja našega sveučilišta detaljno ću iznijeti u programu koji će biti javno objavljen krajem travnja nakon što Senat potvrdi prijedlog kandidature PMF-a.