Brojne je Splićane privuklo predstavljanje drugog izdanja monografije 'Pakao se zove Jazovka' autora Mladena Kuke.
Održano je povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 24. kolovoza 2026. u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Velika dvorana GKMM-a bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što je pokazalo da tema Jazovke i drugih brojnih stratišta hrvatskoga naroda i danas izaziva velik interes javnosti.
Predstavljanje su zajednički organizirali Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Družbe 'Braća Hrvatskoga Zmaja'. Program je moderirao Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt i tajnik Zmajskog stola u Splitu. Na početku je okupljene pozdravio pročelnik splitskog Zmajskog stola Milivoj Bratinčević, dok je povijesno-politološki osvrt na knjigu dao splitski povjesničar i analitičar dr. sc. Tihomir Rajčić.
Rajčić je istaknuo povijesni i geostrateški položaj Žumberačkoga gorja, na kojem se nalazi jama Jazovka. Podsjetio je kako je Hrvatska upravo na tom prostoru geografski najuža, zbog čega je upravo taj dio hrvatskoga teritorija kroz povijest često bio izložen vojnim intervencijama i agresijama. Govoreći o odgovornosti za masovna ubojstva, istaknuo je kako se ona nisu mogla dogoditi bez naputka tadašnjega komunističkog vodstva na čelu s Josipom Brozom Titom. Naglasio je i kako svaka žrtva zahtijeva istinu i pravedan ispraćaj.
Velik dio predstavljanja bio je posvećen otkrivanju Jazovke i okolnostima u kojima se o onome što se dogodilo u jami desetljećima nije moglo otvoreno govoriti. Nakon četrnaest godina traganja karlovački speleolog Mladen Kuka 22. siječnja 1989. pronašao je skriveni ulaz u jamu. Tjedan dana poslije, 29. siječnja, spustio se u jamu, na dubinu od oko 30 metara. Ondje je, nad posmrtnim ostacima žrtava, izmolio 'Očenaš' te svjedočio prizorima štaka, medicinskih udlaga, naočala i žica kojima su pojedine žrtve bile vezane.
Kako je istaknuto tijekom predstavljanja, u jami su pronađeni posmrtni ostaci bolesnika i nepokretnih ranjenika nasilno odvedenih iz zagrebačkih bolnica Sveti Duh, Sestre milosrdnice i Vrapče u svibnju 1945. kao i zarobljenika nakon bitke za Krašić iz siječnja 1943.
Tijekom službene ekshumacije u srpnju 2020. iz jame su izvađeni posmrtni ostaci najmanje 814 žrtava. Među njima je bilo 801 muškarac i 13 žena, a najveći broj žrtava bio je u dobi između 20 i 35 godina. Najmanje 99 žrtava bilo je mlađe od 20 godina, među kojima i troje djece u dobi od 12 do 14 godina. Posmrtni ostaci žrtava dostojanstveno su pokopani 23. kolovoza 2025. u zajedničkoj grobnici kod Sošica na Žumberku, upravo na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja.
Autor Mladen Kuka splitskoj je publici govorio o dugogodišnjoj potrazi za Jazovkom, njezinu otkrivanju i okolnostima u kojima se krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća o toj temi još uvijek nije moglo slobodno govoriti. Prisjetio se ljudi koji su mu tijekom istraživanja pomagali, ali i opasnosti i pritisaka s kojima se susretao. Govorio je i o nastanku svoje monografije, koja je rezultat njegova višegodišnjeg istraživanja i nastojanja da se sačuva sjećanje na žrtve Jazovke.
U drugom dijelu programa prikazan je dokumentarni film o Jazovki autora Mladena Kuke. Film donosi autentične snimke speleoloških istraživanja i ulazaka u jamu, među kojima i snimke spuštanja s vlč. Ivanom Vučkom, župnikom Krašića, 14. kolovoza 2019., kada je neposredno nad posmrtnim ostacima stradalnika održan molitveni obred. Autentične snimke unutrašnjosti jame, posmrtnih ostataka i predmeta pronađenih u Jazovki, prema riječima organizatora, publika je pratila u potpunoj tišini.
'Od prvih saznanja o Jazovki, preko dugogodišnjeg traganja i otkrivanja jame 1989., do ekshumacije i pokopa posmrtnih ostataka 2025., prošlo je gotovo pola stoljeća. Velik odaziv publike na splitskom predstavljanju pokazao je da za ovu temu i dalje postoji znatan interes te da Jazovka ostaje važnim mjestom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima', zaključili su organizatori.
