Kninski gradski vijećnik Tomislav Čolak upozorava na dugogodišnje, sustavno zanemarivanje zaštite okoliša, zdravlja građana Knina te nizvodnih područja koja ovise o rijeci Krki. Ističe kako lokalna vlast svjesno ignorira pravosuđe, struku i zakone RH.
'Općinski sud u Kninu je još 24. ožujka 2010. godine presudio u korist tužitelja (trgovačkog poduzeća) te naložio Gradu Kninu i Komunalnom poduzeću hitnu sanaciju fekalne lagune Bare. Naložene mjere koje Grad nije proveo: izgradnja novog, zatvorenog kanalizacijskog sustava, uklanjanje sloja zagađene zemlje u dubini do 70 cm u laguni, ispumpavanje otpadnih voda i temeljito čišćenje sloja mulja te dovoz i polaganje nove, čiste zemlje na onečišćeno tlo. Grad Knin i Komunalno poduzeće ignorirali su i nalog Hrvatskih voda koje su im naložile da najkasnije do 31. 12. 2008. godine izgrade uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Taj rok je probijen prije gotovo dva desetljeća', navodi Čolak.
Ističe kako su za potrebe sudskog postupka Agronomski fakultet iz Zagreba i Institut za medicinska istraživanja Hrvatske proveli analize koje su dale zastrašujuće rezultate.
'Tlo u laguni Bare onečišćeno je opasnim tvarima koje spadaju u visoki 2. do 5. razred onečišćenosti. Istaknuti su sljedeći zagađivači - teške kovine (kadmij, živa, olovo, nikl, cink, molibden i bakar), te Policiklični aromatski ugljikovodici, kancerogeni spojevi koji dugoročno ugrožavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. Službeno ekološko izvješće jasno naglašava da je zadržavanje otvorenog kanalizacijskog sustava potpuno neodrživo. Problem je aktualan jer se zagađenje preko rijeke Orašnice izravno širi u rijeku Krku', kaže Čolak i naglašava kako je time izravno ugrožen prostor NP Krka, kao i cjelokupni sustav vodoopskrbe i pitke vode za gradove i općine južnije od Knina.
'Kao oporbeni vijećnik postavljam pitanje može li se ovo ponašanje supsumirati pod Kazneni zakon? Ima li kazneno-pravne odgovornosti? Članak 193. Kaznenog zakona (onečišćenje okoliša) jasno propisuje kaznenu odgovornost za onoga tko protivno propisima ispusti, unese ili odloži tvari u zrak, tlo, podzemlje ili vodu, čime se u znatnoj mjeri ugrožava kakvoća vode i tla ili ugrožava život i zdravlje ljudi. Budući da su Grad Knin i Komunalno poduzeće službeno obaviješteni o zagađenju 2. do 5. kategorije, daljnje nečinjenje predstavlja namjerno ili barem iz nehaja dopušteno onečišćenje.
Članak 311. KZ-a jasno propisuje da svjesno i dugogodišnje ignoriranje pravomoćne sudske presude predstavlja kazneno djelo protiv pravosuđa.
Bi li reagiranje na vrijeme spriječilo širenje zagađenja ? Bez ikakve sumnje, da. Da se reagiralo u rokovima koje su zadale Hrvatske vode ili odmah po presudi suda, izgradio bi se zatvoreni kanalizacijski sustav, a sloj onečišćenog tla od 70 cm bio bi uklonjen prije nego što su teški metali kroz podzemne vode i oborine prodrli dublje u tlo i okolne vodotoke. Ispuštanje u Orašnicu i Krku bilo bi zaustavljeno na samom izvoru, čime bi se spriječilo dugotrajno taloženje toksičnih tvari u sedimentu rijeka unutar i izvan Nacionalnog parka', navodi kninski vijećnik.
Troškovi sanacije, smatra, danas bi bili višestruko manji, dok će danas, zbog širenja zagađenja, sanacija zahtijevati radikalno veća financijska sredstva.
'Šesnaest godina ignoriranja pravomoćne sudske presude i ugrožavanje nacionalnog parka i pitke vode više nije pitanje lokalne politike, politiziranja ili stranačkih prepucavanja. Ovo je pitanje biološkog opstanka, zdravlja naše djece i očuvanja naših prirodnih resursa. Knin ne smije i neće biti talac neodgovornih pojedinaca koji ugrožavaju našu budućnost', zaključuje Čolak.
