Na početku popodnevnog programa Igor Čoko predstavio je, uz moderiranje Igora Mihovilovića, svoj roman 'Mojom stranom ulice' (Jesenski i Turk). Riječ je o autorovim zapisima iz tinejdžerskih godina koje je proveo u Kninu u godinama okupacije, kad je s vršnjacima pokrenuo zanimljivu alternativnu scenu, s koncertima, fanzinom, radijskim emisijama, o kojoj se u Hrvatskoj jako malo zna zbog tadašnjih ratnih prilika. No, nakon završetka rata Čoku je put vodio prvo prema Srbiji, odakle su ga preselili u Prištinu, pa potom u Beograd, da bi se potom vratio u rodni grad. Pritom, ovo nije roman o ratu, već - kako se čulo - o borbi jednog mladog čovjeka da u teškim okolnostima živi najbolje što može.
A onda je stiglo predstavljanje čak četiriju knjiga koje je na MFK donijela Đurđica Čilić, što je - po riječima promotora Ivice Ivaniševića - promociji dalo 'brački štih'. Riječ je o pričama i crticama 'Vidimo se na papiru' (VBZ), zapisima 'Umjesto dnevnika' (Ljevak - Buybook) i dvaju znanstvenih djela - 'Radost tumačenja' (Durieux), znanstvenih eseja o poljskoj književnosti i prevođenju, te antologije poljske poezije 'Drugog kraja svijeta neće biti' (VBZ). Njezine knjige - one prozne - uglavnom su zapisi o njoj samoj i njezinim stavovima, od otpora svim vrstama nacionalnog radikalizma, do - istodobno - vjere u ljude.
'Povremeno me ljudi odbiju od sebe, ali mi se iz dana u dan događa i buđenje vjere u ljude. Živimo u tamnim vodama i u bljesku', rekla je. Ponekad joj se čini da se treba obračunati sa zlom, ali vrlo često odbija pristati na to da joj to oduzme i obuzme sve segmente života.
Čilić kaže da u svoj književni rad nije ušla potpuno sa sviješću o sebi kao piscu, čak kaže da i nema previše visoko mišljenje o sebi kao piscu. Prvi radovi zapravo su bili Facebook statusi i zapisi preseljeni na papir. Uvijek je željela da se njezini čitatelji ne osjećaju inferiorni u odnosu na nju kao pisca, i istodobno lakšim pismom želi privući nove čitatelje, ili nove 'stanovnike' svijeta pisane riječi.
Najavila je i svoj novi projekt, jer sa suprugom piše scenarij o ličkom selu u kojem se priprema izvedba živih jaslica, u kojima je novorođeni Isus zapravo dijete kurdskih imigranata, jer druge djece u selu više nema.
Uslijedio je strip Zorana Vakule i Krešimira Biuka 'Pretežno vedro' (Naklada Vakula) kojeg je uz poznatog meteorologa predstavio Kruno Lokotar. Vakula kaže da kao dijete nije ni slutio da će ući u meteorološke vode, no obrazovanje ga je kasnije dovelo do toga zanimanja, pa i statusa medijske zvijezde, vjerojatno danas najpopularnijeg hrvatskog meteorologa.
Vakula je govorio i o povijesti meteorologije, posebno na HTV-u, odnosno nekadašnjoj TV Zagreb na kojoj on radi od 1994., s pionirima Tomislavom Vučetićem, Milanom Rupnikom, Milanom Sijerkovićem... Mnogo se toga u međuvremenu promijenilo, od prikaza prognoze, pa do njezine pouzdanosti. No, kaže, uz svu tehnologiju vrlo često ne možemo predvidjeti ni hoće li na splitskim Gripama u sljedeća dva sata pasti kiša, jer je na djelu teorija kaosa sa sve većim brojem modela.
Vakula je predstavio i suautora Krešimira Biuka, s kojim radi na HTV-u. Još 2017. predložio mu je pretvaranje različitih meteoroloških anegdota u strip, iz čega je prvo nastao meteo strip na mrežnim stranicama HRT-a. Za album 'Pretežno vedro' Vakula je prikupio brojne anegdote, ne samo iz svoje karijere, nego i iz karijera svojih televizijskih prethodnika. Album nema ambiciju ispričati povijest meteorologije, nego je isključivo riječ o pričama iz svakodnevnog života meteorologa.
Nedjelja, 27. rujna, posljednji je dan devetog Mediteranskog festivala knjige, no i tada stiže veliki broj vrlo atraktivnih programa, uz nastavak sajamskog dijela festivala u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe. U jutarnjem dijelu namijenjenom djeci i mladima bit će predstavljena zbirka poezije za djecu Marijane Radmilović 'Antidrame – strogo zabranjeno za tate i mame'. U popodnevnom programu kreće se pričama o nogometu, promocijom biografije proslavljenog nogometaša Roberta Prosinečkog 'Veliki žuti' iz pera sportskog novinara Dražena Krušelja.
Slijedi program Nedjeljom u 3 s potresnim, ali ohrabrujućim pričama žena oboljelih od karcinoma, okupljenih u zborniku 'Od čega bute vi umrli?', koji će predstaviti Ivana Kalogjera Brkić i Renata Bačanek iz udruge Nismo same. Potom će posjetitelji krenuti na putovanje Mediteranom uz novo izdanje knjige 'Tragovima Odiseja' Jasena Boke, a o današnjici književnih časopisa na panelu će razgovarati Alen Marić i Siniša Vuković. Festival završava kapitalnim djelom Vesne Krmpotić 'Mitologike?'.
