Drugi dan 9. Mediteranskog festivala knjige počeo je premijernim programom, panelom 'Velike riči malih ljudi', na kojem su djeca trećih razreda razgovarale s urednicom dječjeg programa Katom Bošković o svojim doživljajima pročitanih knjiga, ali i općenito o iskustvima čitanja. Bez pogrešnih odgovora, bez straha od ocjena, djeca su zborila što im se u knjigama sviđa, a što ne, koje ih knjige privlače, koje su im dosadne. Na koncu, učiteljice koje su dovele djecu već su najavile sudjelovanje i sljedeće godine, što znači još jedan program MFK-a koji dobiva 'titulu' tradicionalnog.
Potom su predstavljene dvije slikovnice, 'Straško Strah' Lade Tomšić i 'Od malih ruku do velikih djela' Iris Marinović i Lucije Ečim (praćena predstavom Nine Vidan).
A popodnevni program bio je u prvom dijelu obilježen Dalmacijom, onim njezinim dijelom između Omiša i Makarske.
Prvo je uz moderiranje Marina Srzića predstavljena knjiga Dade Batinić 'Makar – pedalj cilog svita', uz asistenciju njezine sestre Anite s kojom ima književnu udrugu Bookalove koja je i izdala knjigu. Obitelj Batinić rodom je iz sela Makar u
podnožju Biokova, o kojem i govori knjiga kroz pripovijesti o familiji, stanovnicima sela i njegovoj povijesti. Kako kaže Dada Batinić, u knjizi je prikupila sjećanja mještana, uz manje intervencije, često i na zahtjev pripovjedača.
'Neki su se i sramili svoje prošlosti, koja je znala biti teška', kaže Dada, koja je knjigu napisala autentičnim dijalektom toga kraja, premda je svjesna zaborava mnogih izraza toga izričaja. Nažalost, kaže, svijet kojeg simbolizira Makar nestaje, a nije uspostavljena veza između Makra i Makarske kakva bi trebala biti.
Nešto zapadnije od Makra i Makarske leži Pisak, o kojem je mnogo i rado pisao Miljenko Smoje, čije su priče o tom mistu sada okupljene u zbornik 'Libret o našem malom portu' (Ex Libris). Kako je rekao moderator Ivica Ivanišević, Smoje se u Pisak povremeno sklanjao od dječje dobi do smrti, a knjiga je prvobitno zamišljena kao svojevrsna zabava za Piščane.
Pređivač zbirke Boris Dežulović - danas stanovnik Piska - ispričao je da se sa Smojinim tekstovima o Pisku susreo istražujući za tekst o njegovoj slavnoj kolumni o Malom Marinku. Na kraju je našao stotinjak tekstova koje je uvrstio u knjigu koja se na kraju pretvorila u ambiciozno izdanje, praktički roman s likovima koji u tekstovima žive i umiru.
'Ovo je kronika dalmatinskog 20. stoljeća, ispričana iz vizure mista u koje turisti samo zalutaju i koje je najobičnije malo misto bez znamenitosti', kaže Dežulović, koji je priče posložio kronološki kako su nastajale, od prikaza siromašnog života, do pojave turizma i gradnji vikendica kojima je Smoje bio zgrožen.
Ivanišević kaže da ovo nije samo knjiga o promjenama Dalmacije, nego i o tome kako se mijenjao sam Smoje, sve do onoga po čemu ga najveći broj čitatelja poznaje.
Inače, sve fotografije u knjizi iz Smojinih reportaža djelo su Feđe Klarića, koji je rekao da je iznimno sretan što je bio Smojin suputnik na njegovim putovanjima Dalmacijom, a svjedočio je u brojnim situacijama da bi veliki pisac i novinar, bez obzira gdje je bio, uvijek na povratku želio posjetiti tetu Veru u Pisku. Uostalom, ona je spomenuta u praktički svakoj od prikupljenih reportaža. Feđa je sa Smojom bio i na njegovom posljednjem putovanju u Pisak, samo dva dana prije smrti.
Dežulović je također ustvrdio da bi se od reportaža s kojima se susretao tražeći tekstove o Pisku mogla napraviti takva kronika o malim mistima cijele Dalmacije, jer tih reportaža i drugih formi ima cijelo more.
'Ovo je samo komadić, i mogla bi se napraviti cijela biblioteka ovakvih libreta sa Smojinim tekstovima', kaže Dežulović.
Završnica drugog dana pripala je dvjema književnim uspješnicama, a prvo je predstavljen roman 'Sve traži spas' (Ljevak) talijanskog autora Danielea Mencarellija po kojem je Netflix snimio hvaljenu i uspješnu istoimenu seriju.
Nakon njega na red je došao Boris Dežulović s romanom 'Tko je taj čovjek?', ovjenčanim titulom hrvatskog romana godine po izboru T-portala.
Promotorica Vlatka Kolarović na početku predstavljanja Mencarellijeve knjige najavila je srednjoškolce koji sudjeluju u programu Čitanje u fokusu naklade Ljevak u kojem sudjeluje već 18 hrvatskih srednjih škola, a koji su postavljali pitanja talijanskom piscu, na pozornici su bili Vicenca Lučin (Metković), Mira Alužina (Split), Jakša Vejić (Split).
'Ovo je za mene najkvalitetniji trenutno projekt u Hrvatskoj, nadam se da će oni jednog dana voditi ovu zemlju', rekla je Kolarović.
Što za vas znači spas iz naslova knjige, pitao je Jakša Vejić, a Mencarelli kaže da je ono najljepše što postoji u svijetu mlada generacija koja prihvaća književnost i donosi nadu.
Mencarelli je u knjizi glavnom junaku zadržao svoje ime, što je objasnio željom da se ne skriva od samog sebe, pokušavajući srušiti granice između fikcije i autofikcije. Na pitanje o oblikovanju likova cimera glavnog lika koji se bori s mentalnim poremećajem, kaže da su i oni plod njegovih iskustava, i izraz noćnih mora kroz koje su prolazili ljudi koje je upoznao.
'Ova knjiga govori o tjednu kojeg je glavni lik proveo na psihijatrijskoj klinici na propisanom liječenju, gdje je susreo ljude koji su prolazili kroz svoju bol, i u njima nalazio spas za sebe, kao što utopljenik spas nalazi u ruci koja ga izvlači iz mora', kaže Mencarelli. Na pisanje je, kako kaže, čekao dugo, a 2017. je shvatio da mora pisati o problemu koji ga je mučio, nesanici.
Mencarelli piše i o hrabrosti, koja je izvitoperena u 20. stoljeću, a svih pet njegovih likova pokazuje hrabrost govoreći ne o bolesti, nego o ljudskoj prirodi.
'Kada postavljamo duboka pitanja, danas se smatra nemirom i patologijom, a u bolnici o kojoj piše oni govore iz srca', kaže.
Splitski književnik Nebojša Lujanović je, predstavljajući novo Dežulovićevo djelo 'Tko je taj čovjek?' (Ex Libris), kazao da je svaki njegov rad postao događaj. Dežulović pak kaže da je ideja o romanu stara tridesetak godina, i počiva na istoj premisi kao njegov 'Christkind' - povratka u prošlost da bi se spriječilo zlo, no pitanje je zaslužuje li postojanje svijet kojeg se spašava ubojstvom desetogodišnjeg dječaka. Kako takvih umjetničkih djela ima jako puno, autor kaže da mu je trebalo puno više istraživanja nego za prethodni roman, a zapravo ga je završio još 2023, na stotu godišnjicu događanja u Weimarskoj republici o kojima govori. Unatoč nepoznavanju njemačkog jezika, kaže Dežulović, pomogla mu je i činjenica da živi u Hrvatskoj 2023.
Roman govori o takozvanom pivničkom puču u Münchenu kojeg je pokrenuo tada mladi Adolf Hitler, a koji je završio pogibijom 15 nacista u sukobu s policijom. U 'Tko je taj čovjek?', Dežulović uzima sebi za pravo ispaliti još jedan metak u budućeg führera.
'Istražujući i čitajući njemačke novine toga vremena imao sam osjećaj kao da čitam jutrošnje domaće novine', kaže Dežulović, uspoređujući tadašnje Hitlerove jurišnike s prosvjednicima pod prozorom Dežulovićevih roditelja, što govori o univerzalnosti događaja koji spajaju dva vremena.
Roman, kako kaže autor, zapravo ima dva ključa, jer se bavi i tezama o propasti Zapada Oswalda Spenglera, koji je govorio da ljude sve manje zanima umjetnost i kultura, a dolazi vrijeme razonode i cezarizma, usporedivo s današnjim vremenom Trumpa i Putina.
Zahvaljujući istraživanjima i Dežulovićevoj preciznosti, kako kaže Lujanović, knjiga obiluje istinitim referencama na brojne događaje iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ili, kako kaže Dežulović, želio je i 'Christkind' i ovaj roman pisati kao Karl May koji nikad nije bio na Divljem zapadu, a napisao seriju romana o Vinetuu.
"Knjiga je potpuno dokumentarna, pa se u nekom trenutku može postaviti ili pitanje da ni taj jedan pucanj nije izmišljen, ili pak da je sve skupa plod mašte", kaže Dežulović, koji kaže da je jedini izmišljeni lik u knjizi američki novinar, pripovjedač u romanu.
Pisac kaže da ga uvijek zanima zlo, odnosno mehanizam zla, pa se njime bavi i u romanima i u 'Pjesmama iz Lore', pa i u kolumnama. Tako je i u istraživanjima za ovaj roman nalazio puno paralela i s našim prilikama, i s globalnim prilikama, pa spominje intervju Adolfa Hitlera iz 1923. u kojem on kaže da želi Njemačku opet učiniti velikom.
'Tko je današnji Adolf Hitler? Možda Trump, možda Putin, možda liderica AfD-a, a možda i Grok, umjetna inteligencija Elona Muska', kaže Dežulović, dodajući da se možda trebamo pripremati i za reprizu tridesetih godina 20. stoljeća, na što upućuje i - kako kaže Lujanović - ignoriranje ružnih događanja, pa uživamo u razonodi i izletima dok se bliže i dalje događaju strahote nalik onima iz vremena nacizma.
Treći dan, u petak 25. rujna počinje kroz jutro promocijom slikovnice Maje Šimleše 'Suli u avanturi 6 – Superjunaci', te iz iste književne vrste 'Krakograd' Antonije Ćosić. Dio programa za djecu i mlade bit će i predavanje 'Obogati se znanjem', edukativni program namijenjen financijskom opismenjavanju mladih koje vodi poznati matematičar Toni Milun.
U popodnevnom programu, pak, čeka nas roman bosanskohercegovačke spisateljice Tanje Stupar Trifunović 'Duž oštrog noža leti ptica', slijedi novi roman Nebojše Lujanovića 'Dnevnik prakse', pa 'Gvb' Želimira Periša.
Sigurno će veliku pažnju privući promocija monografije Zorana Curića 'Oliver – sve nježne riječi svijeta' posvećena Oliveru Dragojeviću, a dan završava romanom 'Ljubavi, pripremi se' Katje Grcić.
