Dok se većina poduzetnika, hotelijera, iznajmljivača i ugostitelja raduju turističkoj sezoni, 'običnim' stanarima povijesne jezgre Splita predstavlja noćnu moru. Ponajprije zbog nemogućnosti sna, mahom zbog gostiju koji su bučni nakon provoda u noćnim klubovima. Pjevanje, vikanje, pa i uriniranje po splitskim kalama je uobičajena slika iz srca sezone. Problemu se pokušava doskočiti na razne načine, ali do sada bezuspješno. Rad noćnih klubova u centru grada više puta su mediji problematizirali ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, glavnom i odgovornom za dominantnu gospodarsku granu.
Svaki put Glavinin odgovor je identičan.
'Konkretno što se tiče buke u noćnim klubovima u bilo kojoj destinaciji u Hrvatskoj nje nema, već je problem ono što se veže uz to, odnosno na javnim površinama', navodio bi i uvijek mu je primjer Dubrovnik.
Što kažu u Dubrovniku?
Kako voli kazati, imaju u Hrvatskoj najprepoznatljiviji noćni klub koji se nalazi u samoj gradskoj jezgri, odnosno u spomeniku, kapaciteta većeg nego nekoliko splitskih klubova zajedno, pa nemaju problema. A nema ih, prema Glavini, jer su regulirali problematično ponašanje gostiju nakon izlaska iz noćnih klubova. Upitali smo dubrovačku gradsku upravu kako su uspjeli u tome, kako tvrdi ministar. Dubrovnik, inače, vodi ministrov stranački kolega, HDZ-ov Mato Franković. Dobili smo opsežan odgovor o sustavnom rješavanju problema, prije svega donošenjem odluke o buci koja se provodi od 2022. godine.
'Tom odlukom jasno su definirana pravila vezana uz razine dopuštene buke, radno vrijeme i ponašanje u javnom prostoru, čime je fokus stavljen upravo na ono što ministar ističe kao ključno, upravljanje situacijom izvan klubova, na ulicama i trgovima', naveli su. Konkretno, Grad je poduzeo nekoliko važnih koraka. Redom to su:
1. Uvedena su stroga ograničenja buke za ugostiteljske objekte, osobito u povijesnoj jezgri, uz redovite kontrole i mjerenja.
2. Pojačan je nadzor komunalnog redarstva i drugih službi, osobito u noćnim satima, kako bi se spriječilo neprimjereno ponašanje poput galame, opijanja ili neprimjerenog korištenja javnih površina.
3. Uvedena je odgovornost ugostitelja za red u neposrednoj okolini objekta, čime se potiče aktivna uloga vlasnika klubova u održavanju reda izvan svojih prostora.
Učinak mjera
'Kontinuirano se prati učinak mjera, a već prema prvim rezultatima primjene odluke bilo je vidljivo smanjenje razine buke i bolja kontrola noćnog života u staroj gradskoj jezgri', pojasnili su. Uz to, Grad Dubrovnik dodatno je reagirao na zahtjeve građana i to odredbama kojima se zabranjuje korištenje paletara, odnosno viličara bez pneumatskih guma za prijevoz robe unutar povijesne jezgre, kao i uklanjanje zvučnika s fasada te zabrana njihovog daljnjeg postavljanja.
'Velika promjena uvedena je i u području emitiranja glazbe na javnim površinama. Odlukom je tako dopuštena isključivo 'unplugged' izvedba, bez korištenja pojačala, čime povijesna jezgra postaje prva 'unplugged' zona', naglasili su. Dodatno, u staroj gradskoj jezgri instalirani su mjerači buke, a objekti koji krše dopuštenu razinu buke, redovno su ili financijski sankcionirani, uključujući i trenutačno ukidanje zakupa javne površine. Propisane su i jasne iznimke za održavanje javnih događanja, uz ograničeno trajanje i maksimalnu razinu buke, kao i obvezu organizatora da unaprijed obavijeste nadležna tijela te osiguraju kontrolu emisije buke.
'Cilj svih ovih mjera nije bio ograničiti rad ugostiteljskih objekata, već postići ravnotežu između turističke ponude i kvalitete života stanovnika. Upravo kroz ovakav model, jasna pravila, pojačan nadzor i odgovornost svih dionika, Dubrovnik je uspio uspostaviti održiv suživot turizma i lokalne zajednice', ustvrdili su.
Mjere u Splitu
Ukratko, sve osim paletara s pneumatskim gumama je uglavnom i implementirano u Splitu. Postoji potencijalno još jedna mogućnost napretka, da na vlasnike noćnih klubova prebace dio odgovornosti u ponašanju na javnoj površini, ali to opet ne seže na uličice u kojima su stanovi Getana.
Unatoč ministrovoj usporedbi o veličini dubrovačkog noćnog kluba i pohvalama tamošnjoj gradskoj upravi, usporedba s četiri noćna kluba u centru Splita ne stoji. Naprosto jer su smješteni doslovce uz prozore malobrojnih stanara. Charlie's bar u splitskoj Kružićevoj ulici, podsjetimo, lani je i službeno postao četvrti noćni klub, uz već poznate Boiler i 305 A.D te Central. Kako će se administracija Tomislava Šute nositi s problemom stanara, vrlo brzo ćemo vidjeti. Jedan korak je napravljen, redu na ulicama trebao bi pomoći izmijenjeni Zakon o trgovinama, a koji bi omogućio gradovima da samostalno odluče o zabrani prodaje hladnog alkohola u kioscima, 'liquor shopovima' i trgovinama u noćnim satima.
