Pred nama je jedna od najizazovnijih turističkih sezona od koronakrize. Kako će na špicu sezone u Hrvatskoj utjecati sukob na Bliskom istoku, trebamo li se brinuti zbog visokih cijena, kako stoji konkurencija i jesmo li zaista cjelogodišnja turistička destinacija, u Intervjuu tjedna Media servisa otkrio je predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i predsjednik Uprave Unline grupe Boris Žgomba.
Poručio je da će turizam izdržati i ovu krizu, no da ćemo platiti određenu cijenu, da je booking izostao, kao i da smo skupa destinacija koja ne zna izvući novac od gosta. Razgovor je vodila Kristina Bubnjević.
Prvi kvartal donio je optimizam s više od 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, riječ je o rastu od 9%, odnosno 8% u odnosu na 2025. godinu. Žgomba smatra da možemo biti zadovoljni, no da trebamo biti i realni.
'Hoću reći da je višak lijep na razini tri mjeseca, ali u suštini ne znači puno u cijeloj godini. Pred nama je onaj pravi period, a nažalost uzrokovan svim problemima i značajan. Za predviđanje sezone trebala bi nam kristalna kugla', istaknuo je Žgomba podsjećajući na ratove na Bliskom istoku i istoku Europe.Dodao je kako nas u ovom trenutku čeka sigurno neizvjesna godina koja će biti bremenita određenim izazovima i problemima. 'No, pitat ću vas koja godina to nije. Svaka godina ima neke svoje godine - od Covida 2020. godine, ukrajinske krize 2022., prije toga smo imali financijsko-bankarske krize. Svaka godina ima neke svoje izazove pa tako i ova. Turizam je veoma izdržljiva biljka i siguran sam da će turizam izdržati, kao što je i u mnogim težim izazovima izdržao, no pitanje je koju ćemo cijenu platiti', naglasio je.
Kriza na Bliskom istoku je 'adut' Hrvatskoj u odnosu na konkurentske zemlje kao što su Grčka, Malta i Turska koje su bliže žarištu sukoba, istaknuo je Žgomba, no upozorio na ekonomske probleme koje donosi produženi rat i rast cijena energenata.'Mi možemo biti blizu destinacija, no pitanje je hoćemo li biti atraktivna destinacija. Time ne mislim samo na Hrvatsku nego na cijeli euromediteranski prostor jer smo svi u istim problemima. U ovom trenutku booking je zaostao, nije nepovratno izgubljen, ali će se sve rješavati u tom čuvenom 'last minuteu' koji je nered na tržištu, znači ulazak u borbu s konkurencijom s cijenama, a znamo da konkurencija kao što su Turska i Grčka mogu biti niske s cijenama i mislim da ćemo tu imati problema', istaknuo je
Žgomba je dodao da svi zazivamo kraći sukob, no da bi duži kod konkurencije mogao značiti borbu za goste s manjim cijenama. Kada je u pitanju avioprijevoz, ne smatra da će biti masovnog otkazivanja letova, već njihova redukcija.'Koje ćete smanjiti? One koji su vam komercijalno najmanje zanimljivi. Bojim se da bi Hrvatska mogla imati problema s time, ako do tog scenarija dođe. U ovom trenutku imamo redukcije u travnju i svibnju, no to nije značajno i kada bi to ostalo tako to bi bilo beznačajno. Ako se to nastavi i s krizom, onda će jedan dio gostiju na koje smo računali, a to su aviogosti, oni će otpadati i postavlja se pitanje tko će ih i na koji način nadomjestiti', rekao je Žgomba.
Osvrnuo se i na cijene, ističući kako smještaj za goste nije skup, no veće cijene dolaze do izražaja kada su u pitanju kupovina hrane u velikim trgovačkim lancima, restorani i drugi sadržaji. 'Gosti krive nas, no Hrvatska na te cijene često ne može utjecati jer su vlasnici stranci', upozorio je Žgomba. Tu nastaje taj impakt na koji gosti nisu spremni. Mi smo tu objektivno skuplji i tu se nema što govoriti. Naročito ću izraziti nezadovoljstvo velikim trgovačkim lancima koje gosti imaju i kod kuće. Isti trgovački lanac s istom robom i s istom valutom kod nas su skuplji 15% ili 20%. Taj problem, kao i restorani i izvanpansion, dovode do toga da smo dobili epitet skupe zemlje. Tu treba razlučiti - ne u svemu i ne uvijek, no u nekim stvarima jesmo', kaže.
Strani gosti u Hrvatskoj troše 170 eura dnevno na smještaj, hranu i ostali sadržaj, u susjednoj Italiji 250 eura, dok u Portugalu čak 440 eura.'Nisu naši hoteli jeftiniji, naš izvanpansion je čak i skuplji, ali očito naša ponuda nije takva, u žargonu - ne znamo izvući dovoljno novca od gosta, da budem jednostavan u objašnjenju. Ako je gost ponukan svime što mu nudimo i troši 170 eura, a u preko granice u Italiji 250 eura dnevno, to je razlika velika. Onda nije da nešto ne štima s gostom nego ne štima s nama', poručio je.Turističke djelatnike je pozvao da budu oprezni i pametni s kreiranjem cijena te promišljaju svaki korak. Cilj hrvatskog turizma je postati cjelogodišnja turistička destinacija, no Žgomba poručuje da naša zemlja to apsolutno nije, no da ima destinacije, poput Zagreba, Dubrovnika, Opatije i Plitvica, koje su svoje poslovanje pretvorile u cjelogodišnje.
'Naš prvi cilj mora biti da tjedan dan povećamo u oba smjera pa tjedan po tjedan. Odjednom doći na cjelogodišnju destinaciju je nerealno. Hoće li jedan ili deset hotela u Istri ostati po zimi, to ne čini veliku razliku. Govorimo o tome da dođemo do situacije da imamo cjelogodišnje poslovanje koje onda omogućava veću profitabilnost, manje cijene. To je dugotrajan postupak i pitanje je mogu li to sve destinacije i sve vrste smještaja', rekao je.Pozdravio je novi Zakon o ugostiteljstvu kojem je cilj stati na kraj kratkoročnom najmu na crno i koji uvodi veće kontrole i kazne. 'Pravila moraju biti ista za sve', smatra Žgomba.'Kvalitetan zakon, smatramo da je jedna dobra osnova da krenemo dalje. Međutim, ako ta provedba, koja je rak rana Hrvatske, ne samo Ministarstva turizma jer često imamo dobre zakone, ali ne i kontrole i inspekcije, ako ta provedba ne bude kvalitetna, onda nismo ništa napravili i Zakon će ostati mrtvo slovo na papiru. Znam da je Zakon postavio dobre osnove da napravimo red u sektoru'.
Podsjetio je i kako se turizam u Hrvatskoj mijenjao kroz tri desetljeća. Nekada su gosti, objašnjava, godinama dolazili u isti grad, u isti smještaj s ciljem da se odmore uz more, a danas je promjenu donio tehnološki napredak, veća mobilnost, kao i činjenica da turisti idu na više kraćih putovanja i žele posjetiti sve više mjesta.
'Strahovito se život promijenio, strahovito se i turizam promijenio i rekao bih da se nije prestao mijenjati i još će se mijenjati', zaključio je.
