Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je danas, u Hrvatskome saboru, konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu u drugom čitanju.
Predloženim izmjenama unaprijedilo bi se gospodarenje divljači i lovištima, jasnije uredili postupci sprječavanja i naknade šteta od divljači te ojačale ovlasti i financijske mogućnosti županija i Grada Zagreba.
'Cilj nam je uspostaviti jasniji i učinkovitiji sustav koji povezuje održivo gospodarenje divljači sa zaštitom poljoprivredne proizvodnje i druge imovine, sigurnošću prometa te očuvanjem prirodnih staništa.
Predloženim izmjenama poboljšavamo položaj poljoprivrednika jer nepoduzimanje propisanih mjera zaštite više ne bi automatski značilo gubitak prava na naknadu štete u cijelosti. Umjesto toga, u svakom bi se slučaju procjenjivale okolnosti nastanka štete i doprinos oštećenika, o čemu bi ovisio opseg naknade', istaknuo je ministar Vlajčić.
Značajan dio izmjena usmjeren je na zaštitu poljoprivrednika i drugih oštećenika kroz detaljnije uređenje postupka prijave, procjene i naknade štete. Ako lovoovlaštenik ne odgovori na prijavu štete ili sporazum o naknadi nije postignut, predviđa se mogućnost procjene štete pred povjerenstvom županije odnosno Grada Zagreba. Nalaz povjerenstva služio bi kao stručna podloga za sporazumno rješavanje, uz zadržavanje mogućnosti sudske zaštite.
Dodatno se predlaže mogućnost isplate utvrđene, dospjele i neplaćene naknade iz namjenskih sredstava županije odnosno Grada Zagreba. Predlaže se da se neplaćanje dospjele naknade štete odredi kao osobito teška povreda ugovora o pravu lova, zbog koje bi davatelj prava lova bio dužan pokrenuti postupak njegova raskida.
Za učinkovitije postupanje na terenu predlaže se povećanje udjela prihoda od godišnje naknade za pravo lova koji pripada županijama i Gradu Zagrebu s ukupno 20 na 60 posto, dok bi se udio Ministarstva smanjio s 50 na 10 posto. Na temelju ukupnog godišnjeg prihoda od približno 4,3 milijuna eura, sredstva županija i Grada Zagreba povećala bi se s približno 860 tisuća na 2,58 milijuna eura godišnje.
Predlaže se i proširenje namjena korištenja tih sredstava, među ostalim za osiguranje od šteta od divljači, ublažavanje njihovih posljedica, rad povjerenstava za procjenu šteta te podmirenje utvrđenih, a neisplaćenih naknada. Županijama i Gradu Zagrebu predlažu se ovlasti za dodatno utvrđivanje brojnog stanja divljači i njezin izgon s ugroženog zemljišta. Ako lovoovlaštenik ne provodi propisane mjere ili ih provodi neuredno, njihova bi se provedba mogla, na trošak lovoovlaštenika, povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi osposobljenoj za lov.
Stabilnijem gospodarenju lovištima pridonijelo bi produljenje zakupa prava lova u državnim i zajedničkim lovištima s deset na dvadeset godina, čime bi se omogućilo dugoročnije planiranje ulaganja u staništa, divljač, lovnu infrastrukturu i lovni turizam. Predlaže se i ograničenje najviše ponuđene naknade na javnom natječaju na dvostruki iznos početne cijene radi sprječavanja preuzimanja financijski neodrživih obveza.
Predlaže se i uređenje prava prednosti prethodnih koncesionara i domicilnih lovačkih udruga u postupku javnog natječaja, uz obvezu ispunjavanja svih natječajnih uvjeta i prihvaćanja najviše ponuđene naknade. Najmanja površina privatnog lovišta povećala bi se s 500 na 1.000 hektara radi osiguravanja primjerenijih prostornih cjelina za gospodarenje divljači.
Govoreći o štetama nastalima naletom vozila na divljač, ministar je naveo da je od 2018. do rujna 2026. prijavljeno 41.579 takvih šteta, za koje je isplaćeno gotovo 53 milijuna eura. Samo tijekom 2025. godine isplaćeno je gotovo 15 milijuna eura.
Konačnim prijedlogom predviđa se i jasnije uređenje odgovornosti za štete nastale naletom vozila na divljač, prema postupanju sudionika i uzročnoj vezi s nastankom štete. Vozač bi odgovarao ako je postupao protivno prometnim propisima, prometnim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama, a lovoovlaštenik ako je šteta nastala zbog provođenja skupnog lova. Ako se ne utvrdi odgovornost nijedne strane, svaka bi strana snosila vlastitu štetu.
Radi povećanja sigurnosti u lovu predlaže se poseban program i ispit iz balistike i sigurnog rukovanja lovačkim oružjem kao uvjet za upis u program osposobljavanja za lovca.
Ministar Vlajčić zaključio je da su predložena rješenja usmjerena na jasnija pravila, učinkovitije sprječavanje i naknadu šteta te odgovornije gospodarenje divljači i lovištima, pozvavši zastupnice i zastupnike da podrže Konačni prijedlog zakona.
