'Posljednjih dana gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj u javnosti iznosi niz netočnih i neutemeljenih tvrdnji o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, pokušavajući odgovornost za stanje gospodarenja otpadom u svojoj sredini prebaciti na Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Splitsko-dalmatinsku županiju i druge institucije. Radi istinitog informiranja javnosti potrebno je iznijeti činjenice', poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
'Prije svega, jedinična naknada za odlaganje otpada nije uvedena proizvoljno niti mimo zakona. Naprotiv, njezino donošenje izričito je predviđeno Zakonom o gospodarenju otpadom. Prijedlog Uredbe bio je u javnom savjetovanju u trajanju od 30 dana, od sredine rujna do sredine listopada 2024. godine, nakon čega ju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 28. studenoga 2024., a na snagu je stupila 1. siječnja 2025. godine. Stoga su tvrdnje da je naknada uvedena bez javne rasprave ili mimo zakonske procedure potpuno netočne.
Jedinična naknada za odlaganje otpada predstavlja gospodarski instrument kojim se provodi načelo 'onečišćivač plaća' te potiče usmjeravanje otpada prema recikliranju i drugim oblicima oporabe umjesto odlaganju. Takve naknade ili porezi na odlaganje otpada primjenjuju se u većini država članica Europske unije upravo radi smanjenja odlaganja otpada i ispunjavanja europskih ciljeva kružnog gospodarstva.
Uvođenje ovakvih ekonomskih instrumenata nije samo dio provedbe hrvatskog i europskog zakonodavstva, već i dio širih reformi koje Republika Hrvatska provodi u okviru pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Time se hrvatski sustav gospodarenja otpadom postupno usklađuje sa standardima najrazvijenijih država koje već desetljećima primjenjuju slične mehanizme kako bi smanjile odlaganje otpada i povećale recikliranje.
Prvi obračuni dostavljeni su tek nakon što su verificirani podaci za 2025. godinu. To znači da su jedinice lokalne samouprave i komunalna društva tijekom cijele godine imali priliku provoditi mjere kojima bi smanjili količinu otpada koja završava na odlagalištima, povećali odvojeno prikupljanje otpada i tako smanjili iznos naknade.
Uz zakonske obveze i mogućnost provedbe potrebnih mjera, jedinicama lokalne samouprave bile su dostupne i značajne financijske potpore za unapređenje sustava gospodarenja otpadom. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom posljednjih nekoliko godina objavio je devet javnih poziva za projekte gospodarenja otpadom, ukupne vrijednosti oko 20 milijuna eura. Tim su se pozivima, među ostalim, poticali projekti odvojenog prikupljanja otpada, sanacije divljih odlagališta te edukacije građana o pravilnom gospodarenju otpadom.
Važno je istaknuti i da je Vlada Republike Hrvatske dodatno ublažila financijski učinak ove mjere. Iako je Uredbom izvorno bilo predviđeno da jedinična naknada za 2025. godinu iznosi 30 eura po toni, uz postupno povećanje od 5 eura godišnje, Vlada je u okviru mjera pomoći jedinicama lokalne samouprave odlučila da se za 2025. godinu ona iznimno i privremeno prepolovi na 15 eura po toni, uz očekivanje da se upravo u tom razdoblju dodatno smanji odlaganje otpada. I tako umanjena, ova je naknada među najnižima u usporedbi s državama Europske unije koje primjenjuju isti instrument.
Važno je naglasiti da cilj ove naknade nije prikupljanje prihoda u državni proračun, već stvaranje dodatnog poticaja za smanjenje količina otpada koje završavaju na odlagalištima. Visina naknade izravno ovisi o količini odloženog otpada, što znači da jedinice lokalne samouprave koje uspješnije provode odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje ostvaruju i manji financijski teret.
Jednako tako, nije točna tvrdnja da je obračunata naknada posljedica činjenice da Centar za gospodarenje otpadom Lećevica još nije u funkciji. Naprotiv, i da je centar danas operativan, komunalna društva ne bi imala niže troškove obrade otpada. Prema iskustvima drugih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, cijene obrade otpada kreću se približno između 90 i 150 eura po toni, ovisno o primijenjenoj tehnologiji i troškovima poslovanja, pa bi ukupni troškovi bili viši.
Naknada koja je obračunata komunalnom društvu Čistoća Cetinske krajine nije posljedica neizgrađenog centra, nego prije svega vrlo niske stope odvojenog prikupljanja otpada, koja iznosi tek nešto više od 10 posto, te velike količine otpada koja se i dalje odlaže na odlagalištu. Upravo je svrha ove naknade potaknuti jedinice lokalne samouprave da povećaju odvajanje otpada i smanje količine koje završavaju na odlagalištima, što je jedan od temeljnih ciljeva hrvatskog i europskog zakonodavstva.
Iz izjava gospodina Bulja proizlazi i pogrešno razumijevanje same uloge centara za gospodarenje otpadom. Takvi centri nisu zamišljeni kao velika centralizirana odlagališta otpada, nego kao postrojenja za obradu preostalog otpada nakon što su provedene mjere sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe, odvojenog prikupljanja, oporabe i recikliranja otpada. Oni su projektirani upravo za količine otpada koje odgovaraju ciljevima kružnog gospodarstva, a ne za neograničeno odlaganje miješanog komunalnog otpada.
Stoga pozivamo gospodina Bulja da prestane širiti neistinite informacije i stvarati nepotrebnu uznemirenost među građanima. Umjesto neutemeljenih optužbi i političkih pritisaka, odgovornost svih jedinica lokalne samouprave jest provoditi zakone, povećavati stopu odvojenog prikupljanja otpada i smanjiti odlaganje te unapređivati sustav gospodarenja otpadom. Upravo se tako štite i okoliš i interesi građana, a ne prebacivanjem odgovornosti za vlastite neuspješne rezultate na druge.
Odlaganje otpada najnepovoljniji je način gospodarenja otpadom, a svrha jedinične naknade upravo je potaknuti ulaganja u odvojeno prikupljanje, recikliranje i oporabu otpada kako bi se troškovi za građane dugoročno smanjivali, a okoliš učinkovitije štitio', stoji u priopćenju Ministarstva.
