Most predlaže da se u sustav prevencije i zaštite od požara uključe mjere kojima bi se zapuštene i zarastajuće pašne površine ponovno stavile u funkciju. Prijedlog obuhvaća povratak koza i magaraca na tradicionalne pašnjake, satelitsko praćenje zarastanja te ugovorno održavanje protupožarno važnih površina između države ili lokalne samouprave i stočara.
'Hrvatska raspolaže velikim površinama tradicionalnih pašnih područja, osobito na kršu, u Dalmatinskoj zagori, Lici i na otocima. S padom broja stočara i napuštanjem tradicionalnog stočarstva dio tih površina postupno zarasta grmljem, šikarom i mladom drvenastom vegetacijom. Time se ne gubi samo poljoprivredna funkcija zemljišta i dio tradicionalnog krajobraza, nego se smanjuje gospodarska aktivnost u ruralnim sredinama te povećava količina vegetacije koja može pridonijeti širenju požara.
Poseban potencijal Most vidi u povratku koza i magaraca na takve površine. Riječ je o životinjama koje su stoljećima bile sastavni dio života i gospodarstva dalmatinskih sela, zaleđa i otoka. Koze su prilagođene oskudnim krškim pašnjacima, dok su magarci tradicionalno korišteni na teško pristupačnim terenima. Njihovim nestankom nestao je i dio sustava kojim se prostor redovito održavao.
Cilj zato nije povećavati broj grla radi statistike, nego vratiti životinje upravo na površine koje se danas nedovoljno koriste i zarastaju. Prioritet bi imali krški i tradicionalni pašnjaci, napuštene pašne površine, Dalmatinska zagora, Lika, hrvatski otoci te ruralna područja u kojima postoji tradicija kozarstva i uzgoja magaraca.
Takva mjera ne može se provesti samo nabavom životinja. Potrebno je obnoviti pojilišta i pristup vodi, pašne i pristupne putove, jednostavne ograde te osnovnu infrastrukturu za sigurno upravljanje stadima. Posebno na otocima i u udaljenim ruralnim područjima potrebno je ponovno omogućiti korištenje tradicionalnih pašnih površina koje su danas teško dostupne ili zapuštene.
Provedba bi uključivala identifikaciju zapuštenih i zarastajućih pašnjaka, pronalazak postojećih stočara i zainteresiranih gospodarstava, osiguravanje osnovnih uvjeta za ispašu, uvođenje kontrolirane ispaše te praćenje promjena vegetacije. Ključno je i osigurati kontinuitet ispaše kako se očišćene površine nakon nekoliko godina ponovno ne bi vratile u isto stanje.
Most pritom naglašava da povratak stočarstva mora imati i ekonomsku računicu. Ljudima nije dovoljno reći da drže koze ili magarce ako od toga ne mogu pristojno živjeti. Zato prijedlog uključuje lakši pristup tradicionalnim pašnim površinama, razvoj prerade mlijeka i mesa, izravnu prodaju lokalnih proizvoda, povezivanje proizvođača s restoranima, hotelima i turističkom ponudom te posebnu podršku mladima koji žele započeti stočarsku proizvodnju.
Druga mjera je satelitski alarm zarastanja. Ako je parcela prijavljena kao pašnjak, a satelitski podaci pokažu višegodišnji pad korištenja, rast drvenaste vegetacije i smanjenje pašne aktivnosti, sustav bi takvu parcelu automatski označio kao područje s rizikom zarastanja. Povezivanjem ARKOD-a i satelitske analize takve bi se površine mogle na vrijeme označiti kao prioritet za intervenciju i usmjerenu ispašu, prije nego zarastanje postane ozbiljan požarni problem.
Treća mjera odnosi se na protupožarno važne površine koje poljoprivrednicima nisu dovoljno gospodarski atraktivne da bi ih samostalno održavali. Grad, općina, županija ili država mogli bi sa stočarima sklapati ugovore prema kojima bi oni koristili određene površine za ispašu i održavali ih prema unaprijed utvrđenom planu, a javna vlast bi tu uslugu plaćala.
Time bi se dio sredstava koja se danas troše na čišćenje nakon požara, sanaciju i interventne radove mogao preusmjeriti u preventivno održavanje prostora prije nego što požar izbije.
U prijedlogu se zato polazi od jednostavnog načela: '1 € uložen u prevenciju mora imati prednost pred 1 € potrošenim na sanaciju posljedica.'
Takav model ne bi bio samo još jedna poljoprivredna potpora, nego ugovorena usluga održavanja prostora koji ima protupožarnu funkciju. Cilj je vratiti zapuštene pašnjake u uporabu, omogućiti stočarima održiv posao, oživjeti ruralna područja i istodobno smanjiti rizik koji nastaje kada se velike površine godinama prepuštaju zarastanju', stoji u priopćenju.
