Nakon više od godinu i pol rada na terenu, upozoravanja na nezakonito odlaganje otpada, istraživanja njegova podrijetla i otvaranja pitanja odgovornosti, Klub zastupnika Mosta pripremio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom. Njime se predlažu zabrana isporuke otpada iz drugih država radi zbrinjavanja u Hrvatskoj, stroža ograničenja za opasni otpad, ograničavanje uvoza neopasnog otpada te uspostava javnog registra pošiljaka otpada.
Predsjednik stranke Nikola Grmoja rekao je da je prijedlog proizašao iz iskustva rada na terenu, posebno u Lici, gdje je Most još od ožujka prošle godine upozoravao na razmjere problema s nezakonito odloženim otpadom, moguće ugrožavanje podzemnih voda i potrebu da se utvrdi tko je otpad dovozio, tko ga je primao i tko ga je trebao nadzirati.
'Slučaj Like pokazao nam je zašto su ove izmjene potrebne. Dok se još utvrđuju razmjeri onečišćenja i odgovornost za ono što se dogodilo, moramo urediti ulazak otpada u Hrvatsku tako da smanjimo mogućnost ponavljanja ovakvih slučajeva', rekao je Grmoja.
Prva mjera koju Most predlaže je zabrana isporuke svih vrsta otpada iz drugih država radi zbrinjavanja u Hrvatskoj. Zabrana bi obuhvatila odlaganje, spaljivanje radi zbrinjavanja, skladištenje i prethodnu obradu ako je konačna namjena zbrinjavanje, odnosila bi se i na pošiljke iz drugih država članica Europske unije i na pošiljke iz trećih zemalja.
Druga je mjera zabrana isporuke opasnog otpada u Hrvatsku, neovisno o tome je li namijenjen zbrinjavanju ili oporabi, u opsegu dopuštenom pravom Europske unije.
'Svjesni smo da potpuna zabrana u svakom slučaju nije moguća zbog europskog pravnog okvira, ali Hrvatska mora iskoristiti sve pravne mogućnosti koje ima kako bi zaštitila svoj okoliš od dodatnog opterećenja opasnim otpadom iz drugih država', naveo je Grmoja.
Kod neopasnog otpada Most predlaže da se isporuke dopuštaju isključivo radi recikliranja i pripreme za ponovnu uporabu. Zabranile bi se isporuke radi energetske oporabe, odnosno spaljivanja za dobivanje energije, kao i radi nasipavanja, u granicama dopuštenima europskim pravom. Skladištenje i prethodna obrada pritom ne bi smjeli služiti za zaobilaženje tih zabrana.
Poseban dio prijedloga odnosi se na transparentnost. Most predlaže osnivanje jednog javnog elektroničkog registra svih pojedinačnih pošiljaka otpada koje ulaze u Hrvatsku.
'Danas imamo više evidencija i registara o gospodarenju otpadom, ali nemamo jedan javno dostupan registar u kojem građani mogu pratiti pojedinačne pošiljke otpada iz drugih država, njihovu obradu i konačno odredište. Upravo to predlažemo našim zakonom', istaknuo je Grmoja.
Podaci bi se ažurirali najmanje jednom mjesečno, javnost bi prvi put imala jasan uvid u pojedinačne pošiljke i njihov konačni put.
Peta mjera predviđa obvezno preispitivanje postojećih dozvola za obradu otpada isporučenog iz drugih država u roku od šest mjeseci. Nadležna tijela trebala bi utvrditi jesu li dozvole usklađene s novim odredbama te, kada za to postoje uvjeti, pokrenuti njihovu izmjenu, ograničenje ili ukidanje.
Most predlaže i zaštitu hrvatskih kapaciteta za gospodarenje otpadom kroz mogućnost ograničavanja prekograničnih pošiljaka kada one ugrožavaju funkcioniranje nacionalnog sustava gospodarenja otpadom.
Pravna osnova prijedloga, pojasnili su predstavnici Mosta, nalazi se u Baselskoj konvenciji, Uredbi (EU) 2024/1157 o pošiljkama otpada, Direktivi 2008/98/EZ o otpadu, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Aarhuškoj konvenciji.
Most pritom navodi da najčvršće pravno uporište postoji za zabranu isporuke otpada radi zbrinjavanja, dok su šira zabrana isporuke opasnog otpada radi oporabe i zabrana energetske oporabe neopasnog otpada pravno zahtjevnije zbog pravila Europske unije. Zato se prijedlogom izričito predviđa primjena tih ograničenja u granicama dopuštenima europskim pravom.
'Hrvatska mora preuzeti odgovornost za vlastiti otpad, ali ne smije postati odredište za zbrinjavanje otpada iz drugih država. Hrvatski kapaciteti trebaju ponajprije služiti našem sustavu, a građani moraju znati što ulazi u zemlju, gdje završava i tko je za to odgovoran', poručio je Grmoja.
Pozvao je Vladu i druge saborske klubove da razmotre prijedlog i podrže njegovo upućivanje u saborsku proceduru.
'Mi smo ovu temu otvorili s građanima, a sada nudimo konkretno zakonsko rješenje. Očekujemo od Vlade i drugih političkih opcija da se o njemu jasno očituju', zaključio je Grmoja.
