'Idućeg tjedna u Saboru na raspravi i glasanju su dva naša prijedloga izmjena Zakona o braniteljskim mirovinama. Tada će svi saborski zastupnici imati priliku odlučiti da bar dijelom ispravimo dugogodišnju nepravdu koja je prisutna prema braniteljskoj populaciji', rekao je saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić na konferenciji za medije u povodu rasprave o zakonima koji će se na plenarnoj raspravi naći u srijedu, a na glasanju u petak.
'Sažeto, intencija naših prijedloga je da se povise mirovine onih branitelja koji su nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu nastavili raditi i otišli u mirovinu iz rada', rekao je Bakić, istaknuvši da se kod zakonskih prijedloga stranke Možemo! radi o pravednoj i fiskalno održivoj intervenciji.
Bakić je naglasio da u osnovi postoje dvije skupine branitelja umirovljenika.
'Jednu skupinu čine oni koji su umirovljeni prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, dok drugu čine oni koji su nastavili raditi nakon rata i koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju', rekao je.
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je ukupno 1.231.743 umirovljenika; 942.917 njih su mirovine bez posebnih skupina, odnosno one izračunate prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a prosječna mirovina iznosi 645 eura, uz prosječni staž od 31 godinu. U skupini branitelja, njih oko 72.424, kojima je mirovina priznata prema posebnom zakonu, prosjek iznosi 1.409 eura uz ukupno 18,8 godina staža, dok branitelji koji su mirovinu stekli iz rada, ima ih 68.361 I imaju isti staž kao prva, opća skupina, 31 godinu, imaju prosječnu mirovinu od također 645 eura.
'Od 2007. godine svaki umirovljenik koji ide u mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju ima pravo na dodatak na mirovinu. Taj dodatak iznosi 27 posto i tako je od 2010. do danas. Branitelji koji idu u mirovinu iz rada imaju doduše neke pogodnosti u izračunu mirovine, ali to pravo nemaju. Na kraju, zbog toga razina njihovih mirovina nije nimalo veća od razine mirovina opće populacije. Njihov doprinos obrani zemlje nema traga u visini njihovih mirovina. A to je jednostavno nepravedno', rekao je.
'Zato smo uvjereni da treba intervenirati jer radi se o ljudima koji su nas dvostruko zadužili. Prvi put kad su išli u obranu države, a drugi put kad su se vratili svojim poslovima u svojim radnim mjestima i nastavili graditi društvo'.
'Konkretno, predložili smo povećanje polazno faktora za mirovinu ovih branitelja sa 1 na 1,25. To u praksi znači povećanje tih braniteljskih mirovina za bruto 20 posto. Dali smo prijedlog izmjena i za treću skupinu branitelja čije se mirovine određuju po posebnom zakonu, o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i o ovlaštenim službenim osobama. Predložili smo da se iz izračuna njihove mirovine ukine restrikcija kojom se progresivno, prema visini mirovine, umanjuje iznos mirovine koje primaju'.
Bakić je dodao da je cjelokupni fiskalni učinak ovih izmjena na godišnjoj razini koštao oko 120 milijuna eura, i iako je svota značajna, to je približno 1,15% ukupnog godišnjeg iznosa koji je potreban za isplatu svih mirovina u Republici Hrvatskoj, pa je s te strane održiva i provediva.
Saborska zastupnica Draženka Polović pozvala je građane da podrže ove prijedloge: 'Ovaj je problem s braniteljskim mirovinama naišao na veliki odaziv i odjek ljudi koji su nam se na sve načine javili. Stoga mi danas pozivamo sve te građane koji su nam se inače javljali, a i sve druge, da daju doprinos izglasavanju naših prijedloga zakona u Hrvatskom saboru. Na našem webu i društvenim mrežama građani mogu jednostavno u dva klika poslati mail zastupnicima vladajuće većine u Saboru da podrže naše prijedloge i da zajedno izglasamo ove prijedloge zakona kojima doista ispravljamo nepravdu prema braniteljima'.
Dobriša Adamec, predstavnik grupe Veterana Možemo! poručio je kako su tribine diljem Hrvatske pokazale koliko je tema važna i emocionalno osjetljiva.
'Odradili smo tribine po cijeloj Hrvatskoj od Osijeka, preko Zagreba, Karlovca, Pazina, Rijeke do Šibenika i Splita i sve su te tribine bile vrlo emotivne', rekao je Adamec.
Ljudi su bili sretni da mogu ispričati barem dio svoje priče, a taj spektar emocija išao je od ponosa pa prema tuzi i razočaranju', dodao je.
'Umjesto svih tih ljudi koje smo upoznali na terenu, pozivamo sve saborske zastupnike da izglasaju ove zakonske promjene', poručio je.
