Evo kako će se računati stanarina za priuštivi najam
Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je prijedlog Programa priuštivog najma na javno savjetovanje. Aktiviranje postojećih praznih stambenih jedinica i njihovo uključivanje u Program priuštivog najma jedna je od mjera Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030., koji je Vlada donijela u ožujku ove godine.
'Program predviđa aktiviranje stambenih jedinica u državnom vlasništvu kao i uključivanje praznih stanova u privatnom vlasništvu. Time bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, višegodišnje prazne nekretnine dale u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina.
Ciljane skupine Programa, definirane prema Nacionalnom planu stambene politike, jesu kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih', poručuju iz Ministarstva.
Program detaljno razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i najmoprimce, sustav bodovanja, potrebnu dokumentacija, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine, opće uvjete ugovora o davanju nekretnine na uporabu i ugovora o najmu.
Provodit će ga Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja, na temelju čega će APN objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama.
'Po završetku poziva, APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva za najmoprimce. Rangiranje će se provoditi prema kriterijima poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, životnoj dobi, stupnju invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima.
Najmoprimcima se potom nudi stan s liste raspoloživih stanova, a odgovarajuća površina stana određuje se prema propisima o društveno poticanoj stanogradnji, uz dopuštena odstupanja od -5 m² do +20 m². Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ona ne smije prelaziti 30 % mjesečnih prihodakućanstva, umanjeno za režijske troškove. Režijski troškovi izračunavaju se prema formuli: površina stana × 2,50 € po m² mjesečno', pojašnjavaju iz Ministarstva.
Primjerice, četveročlana obitelj u Zagrebu s mjesečnim prihodima od 2.000 € mjesečno i stanom površine 60 m² imala bi medijalnu najamninu od 11 €/m² ili 660 € mjesečno, koja se umanjuje za režijske troškove (150 €), pa je priuštiva najamnina 450 € mjesečno. Razliku do tržišne najamnine u iznosu od 210 € mjesečno nadoknađuje APN.
Vlasnici nekretnina uključeni u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Ona se isplaćuje u dvije rate - 60 % odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 % nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja. Primjerice, za stan od 60 m² u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 € mjesečno. To je je 7.920 € godišnje, odnosno 39.600 € za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 €, a druga 15.840 €. Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti ju u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.
Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca. Dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima.
Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 20. rujna 2025. godine.
