Kompleks koji će promijeniti vizuru najvećeg slavonskog grada

O Osijeku kao, možda i najjačem, središtu hrvatske ICT industrije već je napisano i objavljeno nebrojeno priča i priloga. Stotine djevojaka i mladića u najvećem slavonskom gradu već godinama, uglavnom daleko od svjetala reflektora, rade velike poslovne projekte koje plasiraju po cijelome svijetu neopterećeni mjestom rada, koje je u njihovom poslu potpuno nebitno. Važno je imati odličnu informatičku opremu te biti naoružan idejama, strpljenjem i ljubavlju za tim poslom, a sve ostalo dođe kao rezultat ispunjenja prethodno navedenih preduvjeta. Pioniri među njima kretali su iz mladenačkih soba, garaža, pomoćnih prostorija u dvorištima obiteljskih kuća... No, pioniri su u međuvremenu postali seniori, jaki igrači na svjetskom tržištu, a neki novi pioniri koji dolaze više se ne moraju gužvati po sobama i garažama. Danas im se u već etabliranim tvrtkama otvaraju mogućnosti za zapošljavanje, edukaciju i razvoj. Znatno su napredovale i obrazovne institucije, a osječki Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) postao je jedan od najtraženijih i najjačih osječkih obrazovnih brendova. Područje je to koje traži stalni napredak, nadogradnju, probijanje granica i u takvim uvjetima za opstanak u svijetu koji je često brutalan, ali istovremeno izazovan i prepun mogućnosti, neophodno je težiti boljemu i višemu.

U tom svjetlu treba promatrati i novi projekt FERIT-a i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Znanstveno-istraživački centar elektrotehnike i računarstva - ZICER. Riječ je o specijaliziranoj ustrojbenoj jedinici FERIT-a osnovanoj u listopadu 2017. s ciljem poboljšanja istraživačke organizacijske strukture FERIT-a te učinkovitijeg povezivanja istraživačkih grupa na FERIT-u međusobno, ali i s istraživačima na Sveučilištu i izvan njega. S obzirom na već dobro učvršćen status Osijeka kao središta ICT sektora u Hrvatskoj, nema sumnje da je ovaj projekt 'čisti zicer' te da će biti jedno od važnih mjesta u nadogradnji i budućem razvoju novih industrija. ZICER neće fizički djelovati na FERIT-u, nego će svoje mjesto pod suncem naći u Kampusu osječkog Sveučilišta gdje je urbanističkim planom predviđena njegova lokacija, a prije nekoliko dana objavljeni su rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja nove zgrade ZICER-a u kojoj će se 'proizvoditi' ideje, nastajati novi projekti, razvijati se novi stručnjaci i znanstvenici, nastajati nove tvrtke iz ICT sektora, ali i područja automobilske, medicinske industrije... Trebala bi to biti prava mala tvornica novih stručnjaka, ideja, projekata, tvrtki..., piše Jutarnji list.

- Ideja je potekla iz potrebe razvoja elektrotehnike i računarstva, pogotovo ICT područja, odnosno istraživanja, razvoja novih kadrova, suradnje s tvrtkama... Cijela zgrada će zapravo biti jedan veliki laboratorij za različita područja, od obnovljivih izvora energije do naprednih sustava upravljanja. Predviđeno je da se rad temelji na deset istraživačkih grupa poput grupe za računarstvo i interakciju čovjeka i računala, grupe za inteligentne sustave i robotiku, zatim za napredne industrijske sustave, pa istraživačka grupa za inteligentna vozila, grupa za biomedicinsko inženjerstvo... Ukupno će biti 10 istraživačkih grupa s 36 laboratorija - kazao je prof. dr. sc. Drago Žagar, dekan FERIT-a.

Na 13.000 četvornih metara zgrade čija se vrijednost gradnje i opremanja trenutačno predviđa na 190 milijuna kuna bez PDV-a i koja će imati pet etaža razvijat će se, dakle, znanstveno-istraživački rad, realizirati suradnja s gospodarstvom i tvrtkama na različitim projektima.

- Već sada je velik broj tvrtki pokazao interes za suradnju, a to je i temelj ove priče, jer ona bez potpore tvrtki ne bi imala smisla. Naravno da će istraživanja u ovim prioritetnim područjima unaprijediti kvalitetu znanstveno-nastavnog kadra fakulteta, što će pridonijeti daljem povećanju kvalitete nastave i kvalitete završenih studenata i njihove bolje pripreme za tržište rada i tehnološke izazove u budućnosti, ali nama je cilj poticati studente i na osnivanje tvrtki koje bi djelovale ili samostalno ili u sastavu fakulteta. Tako je poseban prostor predviđen za startup tvrtke, s ukupno oko 20 djelatnika, kojima će biti osigurana potrebna tehnička podrška - istaknuo je dekan Žagar, dodavši kako u sklopu FERIT-a već pet godina djeluje tvrtka Institut RT-RK, koja je osnovana u suradnji s Istraživačko-razvojnim Institutom RT-RK Novi Sad, a bavi se pružanjem usluga razvoja softvera i ponudom vlastitih softverskih rješenja u području sustava za rad u stvarnom vremenu, s fokusom na područje softvera za automobilsku industriju, multimediju i komunikacije te zapošljava oko 150 ljudi.

- Surađujemo i s drugim tvrtkama, poput Rimac Automobila, s kojima razvijamo nove studijske programe, jer nam je cilj obrazovati mlade ljude za tržište rada. ZICER će u tom smislu biti nadogradnja, dodana vrijednost, gdje ćemo u jednoj zgradi imati svu potrebnu najmoderniju i najsofisticiraniju opremu za znanstveno-istraživački rad, a za što u sadašnjoj zgradi FERIT-a realno nemamo dovoljno mjesta - rekao je dekan. Sigurno je da će osnivanje ovakve ustanove još više ojačati sinergiju industrije s akademskom zajednicom, pa se realizaciji projekta raduju i u tvrtkama iz branše koje djeluju u Osijeku, jer će i njima to biti važan izvor novog stručnog kadra.

ZICER, dakle, prema urbanističkom planu već ima svoju lokaciju u prostoru Sveučilišnog kampusa gdje su se već ranije smjestila dva fakulteta, studentski dom i restoran, a trenutačno se gradi Sveučilišna knjižnica. Lokacija je, zapravo, izvrsna, a i rezultati natječaja za idejno rješenje potvrdili su da će Osijek kroz nekoliko godina dobiti novi reprezentativan objekt u svakom smislu - arhitektonskom, građevinskom, znanstvenom, gospodarskom, društvenom...

Ocjenjivački sud najboljim je ocijenio rješenje koje je ponudio arhitektonski studio BIRO, odnosno njihov projektni tim u sastavu Hrvoje Arbanas, Saša Košuta, Mario Kralj, Dora Lončarić, Vana Pavlić i Mario Peko.

'Glavni cilj je struktura koja će kroz svoju arhitekturu odražavati namjenu koja se u njoj odvija: znanost, inovacije, elektrotehniku i računarstvo. Zgrada se svojom konfiguracijom istovremeno integrira u znanstvenu zajednicu i otvara društvu kroz prezentaciju i popularizaciju znanosti, postaje fokalno mjesto različitih znanstvenih događanja u užem i širem kontekstu', istaknuli su autori odabranog rješenja te dodali:

'Istraživački centar je razložen u nekoliko volumena, razrahljen vrtovima i staklenicima kako ne bi postao dominantna masa u okolnom izgrađenom urbanom tkivu. Točnije, tri razdvojena volumena naseljena istraživačkim grupama komuniciraju preko višeetažnih zajedničkih prostora zgrade objedinjenih u staklenicima. Zajednički prostori su povezani otvorenim stubištima i galerijama, prošireni su tribinama i vanjskim vrtovima, a sve s ciljem stvaranja ugodnog radnog prostora kao i prostora koji pokazuje aktivnosti koje se tamo provode. Parcela je isprepletena arheološkim nalazima koji uvjetuju djelomično izdizanje zgrade na sjeverozapadnoj strani i prezentiranje povijesnih tragova. Krov je zamišljen kao otvoren i svima dostupan reprezentativni poligon, ispunjen nizom sklopova obnovljivih izvora energije'.

Oni su u biti na najbolji način primijenili ciljeve natječajnog elaborata prema kojem 'ZICER treba istraživačima osigurati kvalitetan pristup znanju, razmjeni znanstvenih informacija, stvaranju baze podataka i tehnoloških rješenja te osigurati prostor za različita događanja (kongresi, predavanja, seminari i sl.) na kojima će se odvijati razmjena i prijenos znanja. ZICER kroz svoju arhitekturu treba odražavati namjenu koja se u njemu odvija: znanost, inovacije, elektrotehniku, računarstvo'. Također, 'ZICER je poligon za poboljšanje uvjeta za inovacije u području elektrotehnike i računarstva. U tom smislu cijela zgrada planira se kao laboratorij u kojem će se pratiti energetska potrošnja zgrade i korištenje obnovljivih izvora energije'. Cijela zgrada, dakle, bit će pametna nZEB zgrada, što znači da je sama zgrada ujedno i laboratorij. U arhitektonskom smislu ona mora biti 'reprezent suvremene arhitekture i mora tehnološki odražavati vrijeme svog nastanka (digitalno i energetsko doba)'.

Intencija investitora je i da sve što zgradu sačinjava ima svoju svrhu i u znanstveno-istraživačkom radu, pa se tako vezano uz korištenje obnovljivih izvora energije, među kojima i vjetroelektrane, u ZICER-u obavezno planira 'korištenje ravnih fotonaponskih ćelija, pomične ravne fotonaponske ćelije koje prate putanju sunca ('suncokret'), fleksibilne fotonaponske ćelije, korištenje solarnih panela za proizvodnju tople vode, upotreba krovne oborinske vode za pokretanje turbine - mala hidroelektrana, upotreba energije vjetra'. Sve to, naravno bilo bi u funkciji proizvodnje električne energije za zgradu ZICER-a, ali i kao dio Laboratorija za obnovljive izvore energije. Osim toga, a sukladno suvremenim trendovima, plan je da to bude pametna zgrada gotovo nulte energije u kojoj bi se toplina iz tla uzimala geotermalnim dizalicama topline na dubini od oko 100 metara i potom pretvarala u toplinsku energiju. Inače, zgrada gotovo nulte energije po definiciji jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva, pri čemu se energija pokriva iz obnovljivih izvora. Prema sadašnjim projekcijama svoj znanstveno-istraživački rad u ZICER-u provodilo bi 95 nastavnika i suradnika trenutno zaposlenih na FERIT-u te više od 70 doktoranada koji nisu zaposlenici FERIT-a.

'Za potrebe suradnje s gospodarstvom, tehničke i administrativne potpore u provedbi znanstvenih projekata te održavanje zgrade procjenjuje se da će u zgradi ZICER-a biti smješteno još oko 60 djelatnika. Dugoročno se očekuje i dodatno zapošljavanje mladih istraživača na projektima te boravak gostujućih istraživača', ističe se u elaboratu u kojem stoji i kako će 'važna aktivnost ZICER-a biti i popularizacija znanosti u području elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija s aktivnostima posebno usmjerenima prema učenicima srednjih i osnovnih škola. Infrastruktura ZICER-a, a posebno za to osmišljen STEM laboratorij i Laboratorij za napredene metode poučavanju elektrotehnike, omogućit će da do 90 učenika srednjih i osnovnih škola istovremeno koriste prostore i opremu ZICER-a'.

No, za sve to ipak će, poznavajući sve birokratske procedure u Hrvatskoj, a onda i vrijeme koje je potrebno za osiguravanje novca iz fondova EU, trebati pričekati još nekoliko godina.

- Moja procjena je da bi sve mogli biti gotovo za optimalno pet godina, ali ne mogu to tvrditi, pa bih prije rekao da završetak cijelog projekta možemo očekivati za od pet do sedam godina. Naravno, većinu potrebnog novca kanimo povući iz fondova EU - rekao je dekan za Jutarnji list.