Krediti nemaju velik utjecaj na tržište nekretnina, većina se kupuje u gotovini
Uvijek se traži neka prosječna kvadratura od 60-65 metara kvadratnih
Agentica za nekretnine Jelena Travoščanec Todorović u Novom danu govorila je o tome kakvo je danas stanje na tržištu nekretnina. Iznijela je i zanimljive podatke o najčešćoj kvadraturi prodanih stanova, ali i tome kako se najčešće kupuju nekretnine - u gotovini.
Inflacija je dosegnula rekord od kada je hrvatske kune. Ulažu li ljudi novac u nekretnine?
'Velik dio Hrvata klasično ulaže novac u nakretnine - čuvaju ga u ciglama. Kod nas je to poopularnije nego neke od drugih opcija koje su na tržištu, poput dionica, kriptovaluta, zlata…', rekla je stručnjakinja za nekretnine.
Uvijek se traži neka prosječna kvadratura od 60-65 metara kvadratnih, rekla je.
'Ipak, atraktivni su i manji stanovi, jer su oni dobri i mladima, starima, za najam… Tu je širi spektar mogućnosti. Također, povećala se i potražnja za većim stanovima. Četvoročlane obitelji koje traže stanove od sto kvadrata moraju čekati da se takav stan pojavi na tržištu', rekla je Jelena Travoščanec Todorović.
Svaka dobro sagrađena nekretnina odmah ima kupca i neće se dugo zadržati na tržištu. Još je uvijek veća povražnja od ponude dobrih nekretnina na tržištu, istaknula je.
'Još je prisutan trend rasta cijena, inflacija je prisutna, a banke su rekle da će pooštriti uvjete za dizanje stambenih kredita. Ipak, trenutno krediti još nemaju velik utjecaj na tržište', kazala je Travoščanec Todorović.
U narednom periodu možemo očekivati trend stabilizacije i diferencijacije cijena.
'Bolje nekretnine će imati bolju cijenu, a one s nekom greškom – uređenost papira, lokacija, enterijer, katnost - nižu. Ne možemo govoriti o suterenskom stanu kao da ima jednaku vrijednost kao stan na prvom katu', rekla je agentica.
Imamo puno oglašenih nekretnina koje imaju nerealne cijene, kaže ona.
'Prodavatelji su posegnuli za većim očekivanjima nego što ih kupci mogu ostvariti', rekla je.
Prošle godine izdano 8200 manje dozvola nego 2006.
Kaže i kako se događa često da ljudi koji odlaze izvan grada kupuju ili kuće ili parcele za gradnju kuće, a da njihova cijena ovisi o infrastrukturi, kanalizaciji i sličnom.
U usporedbi s 2006. godinom, prošle godine izdano je 8200 manje dozvola za stambene jedinice.
'Zbog potresa svi žele najnovije zgrade, armirane zgrade. U Zagrebu nema puno velikih parcela, često nemamo sređene papire i imamo velika očekivanja prodavatelja, a investitori s cijenom građevinskog materijala - koja se ipak stabilizirala i smanjila, te nedostatkom radne snage manje se odlučuje na gradnju. Ako u gradu imate manje izbora za gradnju, nije ni čudno da se gradnja širi ka rubnim dijelovima grada, ili u mjesta oko grada', rekla je Jelena Travoščanec Todorović.
Kazala je kako je cijena kvadrata u Zagrebu uglavnom oko 2300 eura, a novogradnja oko 2500 eura po kvadratu. Dodala je da po visini cijena parira Split, koji je dobro pozicioniran.
'APN više nije nešto što jako utječe na tržište. Kada su krenuli, imali su znatan utjecaj, ali sada smo imali druge faktore.
Preko 50 posto nekretnina u Hrvatskoj se kupuje u gotovini. Mi ne očekujemo situacije koje bi uzrokovale značajne potrese na tržištu. Prošle godine 30 posto kupaca nekretnina u Hrvatskoj su bili stranci koji kupuju u kešu. Preko 50 posto kupnje u Zagrebu je priljev kapitala izvan grada. Stranci uglavnom kupuju na obali i luksuznije nekretnine', rekla je Jelena Travoščanec Todorović.
