RAST BROJA KUPOPRODAJA Hrvati lani potrošili 30 milijardi kuna u gotovini za kupnju nekretnina

Rast broja kupoprodaja nekretnina u 2021. u odnosu na 2020. godinu od 30 posto, povećanje ukupne vrijednosti tržišta s lanjskih 40 milijardi na 60 milijardi kuna te rast vrijednosti prodanih nekretnina od 50 posto, najvažniji su nalazi jučer objavljenog izvješća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i zagrebačkog Ekonomskog instituta 'Pregled tržišta nekretnina za 2021.', piše Jutarnji.

'Rast prometa nekretnina u prošloj, u odnosu na 2020. godinu od 30 posto, jako je velika brojka. Vrijednost transakcija na tržištu lani je dosegla 60 milijardi kuna, što govori o ogromnom području koje treba urediti što transparentnije i detaljnije', kazao je u osvrtu na izvješće državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. 

Upozorio je kako se Ministarstvo, u suradnji s EIZG-om, ne bavi prognozama cijena na tržištu kapitala. Uz to, dodao je, činjenica da je lani oko 50 posto transakcija na tržištu nekretnina odrađeno gotovinom, svaku prognozu o daljnjem kretanju cijena na tržištu nekretnina čini nemogućom. Uhlir je skrenuo pozornost i na podatak da je kupnja stanova, kuća i drugih nekretnina gotovinom u stalnom porastu posljednjih godina.

Podaci Ministarstva i EIZG-a govore da je među ukupno 133 tisuće i 997 kupoprodaja nekretnina u prošloj godini najviše 'protrgovano' poljoprivrednim zemljištem, u 43.846 transakcija, a zatim slijede stanovi i apartmani (29.605), građevinsko zemljište (23.633) te obiteljske kuće, kojih je prodano gotovo 17 tisuća, ili 12,6 posto od svih kupoprodaja na tržištu nekretnina.

Gledano prema ukupnoj vrijednosti svih kupoprodaja, prema istome izvoru, najveći udjel imaju stanovi i apartmani čije su prodaje lani dosegle ukupan iznos od 23 milijarde kuna. Iza stanova, prema ukupnoj vrijednosti transakcija, idu građevinska zemljišta (36,8 posto ukupne vrijednosti lanjskog tržišta nekretnina) te obiteljske kuće, s udjelom od 21,1 posto unutar ukupne vrijednosti lanjskog tržišta nekretnina.

U Zagrebu se, očekivano, i ove godine bilježi najviše kupoprodaja nekretnina, s 14.764 transakcije, a slijede ga Zadar (2429), Split (2114) i Rijeka, s gotovo 2000 kupoprodaja. Govoreći o postignutim cijenama u lanjskim kupoprodajama stanova i apartmana, jedna od autorica spomenutog pregleda Ivana Rašić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, skrenula je pozornost na zabilježene medijalne cijene kao najpouzdaniji kriterij kretanja cijena na tržištu.

Niska cijena zemljišta

'Medijalna cijena pokazuje da je pedeset posto stanova i apartmana prodano po medijalnoj i cijeni manjoj od medijalne, a pedeset posto po većoj cijeni od medijalne. Najvišu medijalnu cijenu stanova i apartmana, iznad 15.000 kuna za 'kvadrat' bilježe Dubrovnik, Rovinj, Split i Opatija, dok je u Zagrebu, primjerice, zabilježena medijalna cijena od 12.032 kune za 'kvadrat', navela je Ivana Rašić.

I između gradova s najvišom medijalnom cijenom zabilježene su značajne razlike, između Dubrovnika, kao najskupljeg s cijenom od 18.610 kuna za 'kvadrat' i, primjerice, Splita, gdje se bilježi cijena od 16.682 kune.

Najvišu medijalnu cijenu prodanih građevinskih zemljišta lani bilježe Bol na Braču, s 2048 kuna za 'kvadrat', Split (1293 kune), Dubrovnik (1282), Postira na Braču (1166), Makarska (1139) i Tučepi, s pokazateljem od 1124 kuna za 'kvadrat'. S druge strane, u čak 22 općine i grada lani se moglo kupiti građevinsko zemljište po medijalnoj cijeni za deset kuna za 'kvadrat', i manje od tog iznosa.

Priuštivost stana

'U 118 jedinica lokalne uprave i samouprave, od kojih je 88 smješteno u priobalju, medijalna cijena građevinskog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 500 kuna. Za usporedbu, u gradu Zagrebu, lani se bilježi medijalna cijena građevinskog zemljišta od 467 kuna za 'kvadrat', navodi se u Pregledu.

Naličje visokih cijena nekretnina u priobalju, kako se čulo na jučerašnjoj prezentaciji, je priuštivost stanovnika gradova i općina s visokom medijalnim cijenama da si kupe stan, kuću ili zemljište na tom prostoru.

'Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana, zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje.

Primjerice, vrijednost indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju da je za jedan 'kvadrat' stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježe Dubrovnik, Baška Voda, Hvar i Rovinj', istaknula je Ivana Rašić. 

Suprotni primjer su medijalne cijene i priuštivost nekretnine u Vukovaru, Plitvičkim Jezerima, Strahonincu (Međimurska županija), Đurđenovcu i Dardi u Osječko-baranjskoj županiji, gdje zaposleni za svoj godišnji dohodak može kupiti između 12,2 i 48,3 stambenog prostora.