Skupo će nas koštati stanovi sa zaštićenim najmoprimcima

Iako Hrvatskoj svaki dan i na domaćim sudovima i na Europskom sudu za ljudska prva prijete nove presude po kojima će morati platiti stotine tisuća kuna odštete vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, pripremaju se zakonske izmjene koje bi dodatno mogle produljiti tu situaciju, piše Novi list.

Već sada, i prema procjenama Državnog odvjetništva, državu bi više od milijardu kuna mogla koštati odšteta, odnosno razlika između najamnine koju vlasnicima stanova plaćaju zaštićeni najmoprimci i cijena koje vrijede na tržištu.

Odgađanje rješenje samo će podizati taj iznos, pokazale su nedavne presude Europskog suda za ljudska prava koji je samo u dva slučaja donio presudu koja će proračun koštati 1,2 milijuna kuna jer Hrvatska onemogućuje vlasnike da koriste svoje stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci, odnosno onemogućuje im da ostvare odgovarajuću najamninu.

Sada bi, kako se čini iz jučerašnje izjave ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darka Horvata, država mogla pribjeći produljenju roka u kojem zaštićeni najmoprimci moraju napustiti stanove, ali i za to da se postupno podiže najamnina koju plaćaju dok u njima žive.

Na pitanje novinara kada će riješiti problem i predložiti zakon, jer situacija prijeti državnom proračunu, Horvat je odgovorio da bi trenutno bilo nesmotreno izjavljivati kada će problem biti riješen, ali tvrdi da su izmjene i dopune Zakona o najmu stanova pripremljene, usklađene i s odlukom Ustavnog suda te će uskoro ići u javnu raspravu.

S obzirom na to da je, tvrdi Horvat, zamjerka Ustavnog suda bila na rok u kojem najmoprimci trebaju iseliti, a najamnina se povećati, u rješenju će se ići na produljenje rokova.

– Siguran sam da će doći do prijedloga rješenja koje je prihvatljivo i provedivo, a ono bi trebalo uključivati dulji rok u kojem zaštićeni najmoprimci moraju napustiti stanove, kao i dulji vremenski okvir u kojem bi iznos najamnine trebao 'prijeći' iz netržišnog u tržišni, kazao je Horvat, ali nije otkrivao koji bi to novi rok bio.

Tvrdi i da se 'razgovara sa stvarnim vlasnicima stanova, kao i sa zaštićenim najmoprimcima, a da dogovor nije daleko'.

Međutim iz udruge 'Vlasništvo i posjed' tvrde suprotno, da se o zakonu nije razgovaralo i da Ministarstvo uopće ne odgovara na njihove dopise i zahtjeve za sastankom, pa su ih u međuvremenu prestali i slati.

– Ministar ne govori istinu. Ne da nismo razgovarali o zakonskim izmjenama, oni na naše dopise ne odgovaraju. Ne znam što mu znači to produljenje roka, Ustavni sud u svojoj odluci kojom je srušio prethodne izmjene Zakona o najmu stanova nije spominjao nikakve rokove.

Njegova je izjava jako zbunjujuća. Ne znam do kada oni misle da to može trajati, do kad će ljudi čekati da preuzmu svoje vlasništvo. Uz to, imamo i odluku Europskog suda za ljudska prava koja je nešto rekla o obvezama države i o nesmetanom uživanju vlasništva, i suci sigurno nisu mislili da ljudi trebaju unedogled čekati da ostvare svoja prava, napominje Josip Hrastić, tanik Udruge.

On kaže da sadašnja situacija sugerira da vlasnici stanova u kojima za sto ili 200 kuna žive zaštićeni najmoprimci, očito od države ne mogu uskoro očekivati rješenje i da im ostaju jedino europske institucije, kako je to bilo i sada.

– Da nije bilo presude Europskog suda za ljudska prava, o ovom problemu nitko ne bi ni govorio, niti bi ga država nastojala riješiti. Država očito misli da vlasništvo ne znači ništa, a njihov stav o tome najbolje pokazuje upitnik za popis stanovništva.

U njemu je prvi put izostalo pitanje o tome živi li netko u stanu kao zaštićeni najmoprimac. Znači država ne želi znati, ili ne želi da javnost zna koliko ljudi ima takav status, tvrdi Hrastić

Vlada je problem pokušala riješiti 2018. godine izmjenama zakona o najmu stanova, i on je predviđao da se najamnina postupno podiže i da se zaštićeni najmoprimci isele iz privatnih stanova do 2023. godine, no zakon je srušio Ustavni sud prošle godine, a glavno je objašnjenje bilo da država nije ravnomjerno podijelila teret između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca.