Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
GLAVINA: Prvi puta u povijesti za rekordnu sezonu nisu zaslužni srpanj i kolovoz!

GLAVINA: Prvi puta u povijesti za rekordnu sezonu nisu zaslužni srpanj i kolovoz!

'Jako sam zadovoljan što definitivno ispunjavamo svoje strateške ciljeve'

Ponovno rekordna - tako se najlakše može opisati prvih osam mjeseci turističke sezone. Ostvarili smo mali porast u dolascima i noćenjima, zabilježili odličnu predsezonu, povećao se broj domaćih turista, napunio se proračun, a jedino što zabrinjava i dalje su cijene. Ministar turizma i sporta Tonči GlavinaIntervjuu tjedna Media servisa godinu je ocijenio 'vrlo dobrom' te poručio da za rekordne brojke po prvi puta nisu zaslužni rezultati u srpnju i kolovozu. Ipak, upozorio je da turisti biraju hladne glave najpovoljnije ponude i da nas promatraju kao jednu od destinacija koja bilježi najveći rast cijena stoga je pozvao na oprez. Razgovor je vodio Sven Tubak.

Špica turističke sezone je iza nas, a Hrvatska ponovno bilježi odlične rezultate. Oduševila je predsezona, srpanj i kolovoz su bili na razini 2024. godine, a dobro se razvija i posezona. Inače, u prvih osam mjeseci došlo nam je 17,1 milijuna turista što je 2 posto više nego 2024. godine dok smo zabilježili i porast noćenja od 1 posto te ostvarili 89,9 milijuna noćenja.

'Mislim da možemo biti zadovoljni čak i jako zadovoljni ili ako ćemo to po školskom rječniku, zaslužujemo ocjenu 'vrlo dobar.' Jako sam zadovoljan što definitivno ispunjavamo svoje strateške ciljeve, a to je da smanjimo visoku sezonalnost, da Hrvatsku pretvaramo u cjelogodišnju turističku destinaciju i da ako govorimo o turističkom prometu kao nekakvom mjerilu onda definitivno želimo rast turističkog prometa u turističkoj predsezoni i posezoni', kazao je ministar Glavina.

Jer u srcu sezone prostora za napredak više nema.

'Mi u cijelom nizu naših destinacija smo negdje na rubu nosivih kapaciteta i ne želimo imati prekomjerni turizam i sve one posljedice koje s prekomjernim turizmom dolaze. Jer kad ste u takvim okolnostima vi možda i bilježite nekakav pozitivan plus ili nekakav iskorak u jednoj ili dvije ili tri kalendarske godine, međutim dugoročno posljedice svega toga skupa su puno gore nego taj privremeni rezultat', dodao je ministar.

Stoga je fokus prebačen na predsezonu gdje smo zabilježili osjetan rast, ali i na posezonu. Rezultat svega toga su - rekordne brojke.

'Prvi put u našoj povijesti ti rezultati nisu generirani u dva ljetna mjeseca, što potvrđuje da smanjujemo tu izrazito visoku sezonalnost koju smo imali. I dalje je ona visoka, da se razumijemo, ali pokazujemo dakle da imamo kapaciteta i da smjer kojim radimo i sve ovo što sufinanciramo i razvijamo u predsezoni i posezoni, infrastrukturu koja je bitna za turistički ponudu predsezone, da ona daje rezultate', ističe Glavina.

Iako rekordna, ministar priznaje da su dosadašnji rezultati mogli biti i bolji da smo cjenovno bili konkurentniji jer gosti hladne glave biraju ono što im je isplativije.

'Rezultati koje imamo, brojke uvijek to potvrđuju, definitivno kažu da Hrvatska je konkurentna i da ima svoj konkurentni turistički proizvod. Međutim, taj rast je snižen u odnosu na, ne samo ovu godinu nego prethodnu godinu i godinu prije, dakle, mi smo imali onaj veliki iskorak u onih dvije godine nakon COVID-a, ali definitivno smo došli do toga da nas se promatra u kategoriji destinacije koja je možda imala neke od najvećih rasta cijena. To u konačnici potvrđuju i brojke', kaže ministar.

Stoga ministar turizma poziva na oprez prilikom formiranja cijena jer one uvijek moraju reflektirati kvalitetu usluge. U prilog tim upozorenjima ide i loša gospodarska situacija u brojnim emitivnim tržištima iz kojih Hrvatska generira otprilike 80 posto turističkog prometa. 'Ljudi imaju manje novca za trošenje. Izazove koje imamo vezano za geopolitičke nestabilnosti koje su realno blizu nas ako gledate iz konteksta cijelog svijeta. Dakle mi možemo samo biti tu eventualno u nekako goroj situaciji, ne možemo biti u boljoj i upravo zbog toga znači mi moramo tražiti u sebi način i razloge da budemo konkurentniji i da budemo bolji, a to sigurno možemo najviše napraviti podizanjem cjenovne konkurentnosti', istaknuo je Glavina.

Iako je Jadran postao preskup za mnoge Hrvate, brojke pokazuju da se u Hrvatskoj nikada nije odmaralo više domaćih turista: 'Tu imamo rast na razini godine otprilike nekih 8 posto u dolascima i to je jako dobro. To potvrđuje nekoliko stvari. Prvo, da sve više i više Hrvata bira Hrvatsku, to je jako dobro za nas. I drugo, da raste standard hrvatskih građana'.

Ali visoke cijene kako smještaja tako i hrane za mnoge Hrvate ipak su previše: 'Mi realno imamo nešto za sve i svatko se tu negdje može pronaći. Nama je cilj da se te brojke povećavaju. Vjerujem da upravo svi oni koji su u određenom cjenovnom razredu mogu pronaći ponudu pa i na Jadranu u bilo koje doba godine, uključujući i u glavnom dijelu turističke godine. A znate po ovim rezultatima koje sam prezentirao dakle početkom rujna da recimo u kategoriju obiteljskog smještaja u srcu sezone smo imali otprilike negdje 30 posto nepopunjenih kapaciteta'.

Nastavno na to pohvalio je i napore Vlade koja je, kako kaže, uspješno zauzdala sve krize koje su joj se našle na putu: 'Ni hrvatsko poduzetništvo, gospodarstvo ni građani energetsku krizu nisu osjetili. Ako imate jednu temu koja razvaljuje cijeli svijet, posebno Europu gdje se sve vrti oko te krize, mi je nismo ni osjetili. Imali ste prilike i danas čuti informaciju da mi i dalje nastavljamo s paketom energetskih mjera, samo ga kalibriramo okolnostima i štitimo one najpotrebitije'.

A prema projekcijama Hrvatske narodne banke očekuje se i rast prihoda od 3,6 posto. Prihodi od stranih turista mogli bi premašiti 15 milijardi eura što bi, tvrdi ministar, bilo jako dobro. U prilog većoj potrošnji idu i podaci o fiskalizaciji gdje se bilježi rast vrijednosti računa od 9,9 posto. Ove godine zabilježili smo i pad broja kreveta, a povećan je i broj kreveta u hotelima kojih i dalje nedostaje: 'Imali ste službene podatke koji opet potvrđuju na razini godine najveći rast koji je generiran upravo u hotelijerstvu. Kad pogledate iskoristivost objekata na razini sedmog i osmog mjeseca, dakle hoteli su na 100 posto, kampovi su bili nekih 1 posto manje nego prošlu godinu, ali na razini godine su kampovi i dalje plusu i imali ste pad u sezoni što se tiče privatnog smještaja negdje 2 posto popunjenosti manje'.

Za kraj, ponovno je rezimirao zadovoljstvo turističkom sezonom i apelirao na oprez po pitanju cijena: 'Trebamo biti, ne samo oprezni sa cijenama, nego trebamo napraviti sve da svoj turistički proizvod učinimo što konkurentnijim, što kvalitetnijim i što boljim. Jer svi su se u potpunosti vratili, avioindustrija se u potpunosti vratila, društvene mreže i digitalni marketing, sve oko toga je omogućilo cijelom nizu država i destinacija koje prije turistički uopće nisu postojale da se pojave na nekakvoj mapi. Tako da imate rast turističkog prometa posebno u ovim manje razvijenim zemljama. Konkurentnost turističkog proizvoda je apsolutno prioritet broj jedan', naglasio je ministar Tonči Glavina.

Vaša reakcija na temu