TRŽIŠTE NEKRETNINA Kvadrat kuće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrijedi kao 27 u Vukovarsko-srijemskoj

Tržište nekretnina, barem prema traženim cijenama, vraća se na pretkrizne razine, a ubrzava se i volumen trgovanja te broj transakcija. Ekonomski institut Zagreb objavio je zajedno s resornim ministarstvom graditeljstva drugo izdanje Pregleda tržišta nekretnina u Hrvatskoj za 2018. godinu koje pokazuje da je 2018. godine u Hrvatskoj bilo 104 tisuće kupoprodaja nekretnina, a vrijednost prodanih nekretnina bila je 32 milijarde kuna, odnosno 8,4 posto hrvatskog BDP-a, piše Večernji list. 

Dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta s gotovo 40 tisuća transakcija, no vrijednost prodane zemlje pala je u odnosu na godinu prije i bila je oko 1,6 milijardi kuna. Najviše se novca vrti u stambenom fondu – oko 13 milijardi kuna, građevinskom zemljištu oko šest te obiteljskim kućama oko 5,7 milijardi kuna. U promatranoj godini povećao se broj stanova koji su promijenili vlasnika za oko 1500 na blizu 24 tisuće stanova, ali prodano je i oko četiri tisuće kuća više – vlasnike je promijenilo nešto više od 11 tisuća kuća. Analiza kupoprodajnih ugovora ne potvrđuje da je došlo do dramatičnog povećanja cijena nekretnina, kakav se dojam može steći prema traženim cijenama nekretnina. 

Najveći skok cijena stanova imala je Splitsko-dalmatinska županija – oko osam posto sa srednjom cijenom kvadrata od 11.669 kuna te Istarska – 6,7 posto – ali srednjom cijenom od 8722 kune. Niže cijene prodanih stanova bilježe se i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, inače hrvatskom rekorderu po skupoći, a te 2018. godine u najjužnijoj županiji prodano je 520 stanova čiji je kvadrat pojeftinio oko pet posto na 12.158 kuna. Više od dvije tisuće stanova prodano je u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a više od tisuću u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Najskuplji prodani kvadrati bili su u Dubrovačkoj županiji i cijena im je bila oko 28 tisuća kuna, te Splitsko-dalmatinskoj oko 19 tisuća kuna, a najjeftiniji stanovi – i to 372 kuna po kvadratu prodani su u Krapinsko-zagorskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (821 kune). Kad je riječ o Zagrebu prosječna cijena 5 posto najjeftinijih stanova u Zagrebu bila je 4762 kune, a 5 posto najskupljih stanova prodano je po 14.807 kuna. U Istri su najskuplji prodani kvadrati bili oko 16.000, a Zadarskoj županiji oko 15 tisuća kuna. Velike su razlike u cijenama i u Brodsko-posavskoj županiji (467 prodana stana), primjerice 5 posto najjeftinijih stanova u tom području prodano je po cijeni od 2677 kuna po kvadratu, a najskuplji su bili 12.327 kuna, gotovo kao u Šibensko-kninskoj županiji, piše Večernji list,

Najveće povećanje vrijednosti prodanih nekretnina u odnosu na 2017. godinu bilježile su obiteljske kuće i to s 4,1 na 5,7 milijardi kuna. Ekonomski institut navodi da se stanovi češće prodaju u velikim gradovima, građevinsko zemljište se traži u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije. U kontinentalnom dijelu zemlje dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta. Što se tiče obiteljskih kuća, znatno više cijene postižu se u gradovima i općinama na prostoru jadranske Hrvatske. Najviše medijalne cijene kuća su u Dubrovniku – oko 12 tisuća kuna, cijena kvadrata kuće u 29 priobalnih i otočnih gradova i općina kretala se od 5-10 tisuća kuna, dok je kvadratni metar kuće u 190 gradova i općina u kontinentalnim dijelovima Hrvatske bio ispod tisuću kuna. Usporedbe radi za četvorni metar kuće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo se kupiti 27 četvornih metara u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 

Uz more je i cijena poljoprivrednog zemljišta veća od 100 kuna po kvadratu, dok je u Bjelovarskoj-bilogorskoj županiji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prodavao po jednu kunu. Više od tisuću kuna po četvornom metru prodavalo se i građevinsko zemljište u sedam primorskih mjesta kao što su Milna, Biograd na Moru, Brela, Stari Grad, Bol, Hvar i Podstrana dok je najjeftiniji građevinski kvadrat niži od deset kuna prodan u Petrijevcima, Lipiku, Velikoj, Maču i Markuševcu. Prosječno plaćeni radnici nemaju što tražiti u Baškoj Vodi i Podgori, dva najskuplja mjesta, gdje je za jedan četvorni metar stana ili apartmana trebalo izdvojiti više od 40 posto prosječne godišnje plaće. U Gradu Zagrebu za četvorni metar stana treba 16 posto prosječnog dohotka, piše Večernji list.