KONFERENCIJA 'Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske'

Hitna primjena rješenja za održivu revitalizaciju kontinentalne Hrvatske i njezinih ruralnih krajeva, s ciljem stvaranja boljih uvjeta za život i rad, posebno za mlade generacije koje su ključne za budućnost ovih područja, odlučna je poruka poslana s konferencije 'Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske', koja se održala u Općini Fužine.

Konferencija je okupila stručnjake i lokalne dužnosnike koji su raspravljali o širokom spektru inicijativa i politika usmjerenih na poboljšanje demografskih trendova, ekonomske održivosti i kvalitete života u ruralnim dijelovima zemlje. Na prvom su panelu 'Budućnost kontinentalne Hrvatske?' sudjelovali načelnik Općine Fužine David Bregovac, župan Međimurske županije Matija Posavec, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova iz Ministarstva regionalnog razvoja Iva Novak, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić.

Domaćin konferencije načelnik Općine Fužine David Bregovac naglasio je kako nema održivosti na državnoj razini ako se zanemare ruralna područja. 'U zemljama poput Slovenije i Austrije, općine poput Fužina imaju mnogo stanovnika koji bez problema putuju do radnih mjesta udaljenih oko sat vremena, što kod nas trenutno nije slučaj. Stoga je moja želja povećati broj stanovnika', istaknuo je Bregovac. On smatra da je niska prosječna plaća glavna prepreka za demografski razvoj ruralnih područja u Hrvatskoj, zbog čega mladi nemaju dovoljna primanja da bi ostali živjeti u svom kraju, suočeni s brigom o plaćanju računa. Glavni problem ovog kraja su niski prihodi, što država mora prepoznat, naglasio je Bregovac. Također, kao načelnik Općine Fužine već sedam godina, ponosan je na projekt izgradnje vrtića vrijednog gotovo 1,3 milijuna eura, koji je realiziran u dvije godine, a broj se djece u dječjem vrtiću u njegovom mandatu povećao za 60%. Osim toga, proveo je kapitalne projekte vrijedne nekoliko desetaka milijuna eura koji obuhvaćaju revitalizaciju turističke, komunalne, gospodarske i prometne infrastrukture.

Decentralizacija za ravnomjernu raspodjelu sredstava na razini Hrvatske

Decentralizacija je stalna tema rasprava. 'Od ukupnih poreznih prihoda, 75 posto ostaje na državnoj razini, 15 posto dobiva Zagreb, a samo 10 posto se distribuira ostalim dijelovima zemlje. Po stupnju centralizacije, samo nas Grčka nadmašuje', naglasio je Posavec, ukazujući na problem neravnomjerne raspodjele sredstava unutar Hrvatske. Župan Međimurske županije smatra da je tragično što se decentralizacija spominje samo tijekom izbornih kampanja, unatoč njezinoj važnosti.

'Kao regionalna uprava, pokazali smo veću sposobnost upravljanja različitim segmentima, od zdravstvenih ustanova do administracije, u usporedbi s centralnom vladom', objasnio je Mamula. Dodao je kako je paradoks centralizirane države vidljiv u situacijama poput financiranja županijske obilaznice u Fužinama preko Ministarstva prometa, jer lokalne vlasti nemaju dovoljno sredstava. Upozorio je na česte slučajeve prekategorizacije projekata u državne, što vidi kao način skupljanja političkih poena. 

Istraživanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije otkrilo je nizak nivo povezanosti među stanovnicima manjih zajednica, gdje ljudi imaju manje povjerenja jedni u druge nego u većim gradovima poput Rijeke. Osim toga, javni prijevoz u ruralnim područjima ocijenjen je kao izrazito loš, istaknuo je Kružić. On je naglasio da je njihova agencija jedina koja je detaljno analizirala kvalitetu života u lokalnim zajednicama. 'Tržište rada je najvažnije tržište u svakoj regiji. Ako ljudi ne mogu pronaći kvalitetan posao i ostvariti kvalitetan život, onda je bilo koja demografska mjera teško provediva. Na otocima i u našim ruralnim mjestima najveći je pesimizam zbog teškog pronalaska kvalitetnog posla', poručio je Kružić.

Novak je navela da su europska sredstva ključna za ruralne i kontinentalne krajeve, dodajući da je Ministarstvo regionalnog razvoja napravilo značajne korake u razvoju financijskog okvira za razdoblje u periodu od 2021. do 2027. godine, gdje će prethodni rezultati služiti kao osnova za buduće financiranje do kraja 2027.

Hitna provedba demografskih mjera je potrebna za opstojnost ruralnih krajeva

Tijekom panel diskusije 'Održiva revitalizacija: Demografija, radna snaga i ruralna budućnost Hrvatske', raspravljalo se o demografskim izazovima, stanju radne snage i depopulaciji u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Panelisti, među kojima su bili Ratima Ajduk, načelnica Sektora za demografiju i migracije u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, Bojana Petrić, načelnica Općine Donji Vidovec, Marin Majnarić, direktor Pilane Vrata, te Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR, razgovarali su o različitim strategijama i politikama koje bi mogle ublažiti negativne demografske trendove i potaknuti održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske.

Marin Majnarić, vlasnik Pilane Vrata, istaknuo je ključnu ulogu drvoprerađivačkih proizvoda za gorsku regiju i pohvalio iznimne napore fužinskog načelnika Davida Bregovca i ravnatelja Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedrana Kružića u unapređenju lokalnih uvjeta. Majnarić je naglasio kako bi veće državne subvencije plaća omogućile mladima financijsku neovisnost te bi poboljšale lokalno gospodarstvo. Dodao je da je edukacija radne snage ključna, usporedivši situaciju s Švicarskom gdje se učenici praktično osposobljavaju za rad, za razliku od Hrvatske, gdje takav model obrazovanja nedostaje.

Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, predlaže rješavanje demografskih pitanja kroz promjene u poreznoj politici, jer trenutačne mjere poput novčanih potpora za novorođenčad nisu dovoljne za rješavanje ozbiljnog problema depopulacije. S depopulacijom ruralnih krajeva suočava se i načelnica Petrić. Ipak, mještani koji rade u okolnim mjestima vraćaju se živjeti u Donji Vidovec.

Visokokvalitetno obrazovanje i adekvatno osposobljavanje radne snage predstavljaju ključne resurse u borbi protiv depopulacije. O važnosti obrazovanja govorila je Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR, ističući da obrazovni sustav mora odgovoriti na jasno definirane potrebe gospodarstva koje, kako kaže, trenutno nisu jasno artikulirane.

Osim obrazovanja, opće je poznat i problem demografskih promjena, o čemu je govorila i Ajduk, načelnica Sektora za demografiju i migracije. Istaknula je kako već desetljećima u našoj zemlji opada natalitet i mijenja se demografska struktura. Naglasila je kako se na demografskom planu ništa ne može postići bez suradnje lokalnih i državnih vlasti. Ajduk je potvrdila da su mladi u ruralnim područjima posebno osjetljiva skupina, često suočeni s ekonomskim izazovima te skloniji preranom napuštanju školovanja. Istaknula je potrebu za stvaranjem podržavajućeg okruženja za mlade u ruralnim područjima te kao praktične korake navela širenje pristupa internetu i poboljšanje mobilnosti, budući da su putovanja javnim prijevozom često nepraktična i demotivirajuća. Tijekom panela su predložena brojna rješenja koja sada treba provesti u praksi, što hitnije.