Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za ribarstvo (PECH) Željana Zovko sudjelovala je na sastanku vrha Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), posvećenom budućnosti europskih luka, u kontekstu nedavno usvojene Strategije EU-a za luke i Industrijske pomorske strategije.
Nova Strategija EU za luke, koju je Europska komisija predstavila u ožujku 2026., postavlja luke u središte europske gospodarske, energetske i sigurnosne politike. S obzirom na to da europske luke obrađuju oko 74% vanjske trgovine EU-a i predstavljaju ključne točke za opskrbne lance, industriju i mobilnost, cilj je strategije njihova transformacija iz logističkih čvorišta u strateške energetske i industrijske hubove koji doprinose gospodarskoj sigurnosti i strateškoj autonomiji Unije.
‘Europske luke danas se natječu s lukama izvan Europske unije koje su često snažno subvencionirane, dok istodobno moraju odgovarati na zahtjeve zelene i digitalne tranzicije. Ova strategija donosi jasniji okvir za ulaganja i dugoročno planiranje’, poručila je Zovko.
Strategija je rezultat višemjesečnih konzultacija s industrijom, lučkim upravama, prijevoznicima i državama članicama. Fokusira se na nekoliko ključnih područja: jačanje konkurentnosti i digitalizacije, ubrzanje energetske tranzicije, povećanje sigurnosti i otpornosti infrastrukture te zatvaranje investicijskog jaza.
U području energetske tranzicije naglasak je na elektrifikaciji luka kroz sustave opskrbe električnom energijom s kopna (Onshore Power Supply – OPS), razvoju infrastrukture za alternativna goriva te integraciji luka u šire energetske sustave, uključujući offshore obnovljive izvore. Istodobno se predviđa ubrzanje izdavanja dozvola za energetsku infrastrukturu i jačanje kapaciteta elektroenergetske mreže, što se prepoznaje kao jedno od ključnih uskih grla za daljnji razvoj.
Zovko je naglasila kako je za Hrvatsku posebno važno da strategija prepoznaje ulogu luka poput Rijeke, Splita, Ploča i Zadra kao važnih prometnih i logističkih čvorišta koja povezuju srednju i jugoistočnu Europu s globalnim tržištima.
‘Hrvatske luke imaju potencijal postati još važnija ulazna vrata Europske unije prema ovom dijelu Europe. Njihov daljnji razvoj ovisit će o sposobnosti privlačenja investicija i uključivanja u europske prometne i energetske tokove’, istaknula je.
Strategija također donosi snažniji fokus na sigurnost i otpornost luka, koje se sve više promatraju kao kritična infrastruktura u geopolitičkom kontekstu. Predviđa se stroža kontrola stranih ulaganja kako bi se spriječila strateška ovisnost o visokorizičnim akterima, uvođenje sigurnosnih provjera za lučke radnike na razini EU-a te jačanje borbe protiv organiziranog kriminala i kibernetičkih prijetnji. U tom kontekstu luke dobivaju i važnu ‘dual-use’ dimenziju, odnosno mogućnost istovremenog civilnog i sigurnosnog korištenja, osobito u kriznim situacijama i poremećajima opskrbnih lanaca.
‘Iskustvo LNG terminala na Krku dodatno potvrđuje stratešku važnost hrvatskih luka u kontekstu energetske sigurnosti. Taj projekt pokazuje kako luke mogu imati ključnu ulogu u diversifikaciji izvora energije i smanjenju ovisnosti o pojedinim dobavljačima, ne samo za Hrvatsku nego i za širu regiju srednje i jugoistočne Europe. Ujedno ilustrira i rastuću ‘dual use’ dimenziju lučke infrastrukture, koja osim gospodarske ima i sigurnosnu funkciju’, navela je Zovko.
Uz razvoj luka, strategija je usko povezana s jačanjem europske brodogradnje kroz novu industrijsku pomorsku politiku. Predviđa se, kako je pojasnila eurozastupnica, poticanje inovacija, razvoj visokotehnoloških i niskoemisijskih plovila te veće uključivanje europskih poduzeća u projekte vezane uz obnovljive izvore energije. U tom kontekstu otvara se prostor i za revitalizaciju dijela hrvatske brodogradnje, koja i dalje raspolaže značajnim znanjem i industrijskim kapacitetima.
‘Hrvatska brodogradnja ima dugu tradiciju i stručnost koju treba bolje povezati s europskim inicijativama. Uključivanjem u nove projekte i lance vrijednosti moguće je ponovno ojačati ovaj sektor i otvoriti nova radna mjesta’, poručila je Zovko.
Strategija također predviđa mobilizaciju financijskih instrumenata EU-a, uključujući Connecting Europe Facility, InvestEU i Horizon Europe, uz mehanizme za smanjenje rizika kako bi se privukao privatni kapital. Posebna pozornost posvećena je malim i srednjim lukama, kroz ciljanu podršku za modernizaciju, inovacije i sigurnost.
Zovko je upozorila i na važnost upravo tih manjih luka za lokalne zajednice i gospodarstvo, osobito u sektoru ribarstva.
‘Male luke važne du za svakodnevni život obalnih zajednica, posebno za ribare i male poduzetnike. Važno je da se u daljnjoj razradi strategije prepoznaju njihove specifične potrebe i osigura ciljana potpora za njihovu modernizaciju’, zaključila je.
Usvajanje Strategije EU-a za luke predstavlja važan iskorak prema otpornijem, sigurnijem i konkurentnijem europskom pomorskom sektoru. Istodobno, napomenula je, ona otvara priliku državama članicama poput Hrvatske da bolje iskoriste svoj geografski položaj, ojačaju svoju ulogu u europskim opskrbnim i energetskim lancima te aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti sektora.
