17/11/26 · 07:43

NOVI PRORAČUN Akademski sindikat pred saborske zastupnike stavio četiri zahtjeva

'Dok najrazvijenije zemlje ulažu milijarde u znanost, Hrvatska zaostaje'

NOVI PRORAČUN Akademski sindikat pred saborske zastupnike stavio četiri zahtjeva
Foto: screenshot / Hrvatski sabor
Piše A. A.
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Povodom donošenja državnog proračuna za 2027., koji je Vlada uputila Saboru, Akademski sindikat poručio je saborskim zastupnicima da u raspravi moraju predložiti Vladi veći postotak BDP-a za istraživanje i razvoj koji je trenutačno vrlo nizak; razvoj inovacijskog sustava, koji, prema riječima njegovih predstavnika ne funkcionira u Hrvatskoj, a koji je u najrazvijenijim zemljama EU-a i svijeta temelj gospodarskog razvoja; obavezno zapošljavanje visoko obrazovanih i sprečavanje odlazak ljudi iz Hrvatske.

'Ovim prijedlogom Hrvatska će težiti bržem društvenom i gospodarskom rastu i razvoju. Kao ključni razvojni ciljevi u desetljeću koje je pred nama trebaju se postaviti povećanje životnog standarda građana i zaustavljanje negativnih demografskih trendova koje se može ostvariti samo kroz kontinuirano ulaganje u ljude i inovacije. U tom smislu, budući razvoj Hrvatske snažno će ovisiti o njezinoj sposobnosti da odgovori i prilagodi se globalnim trendovima i izazovima. Globalni izazovi i trendovi razvoja koji će imati znatan utjecaj na razvoj Hrvatske odnose se na tehnološke promjene u okviru industrijske revolucije, demografske promjene i migracije, krizu gospodarske globalizacije te klimatske promjene i učinkovito korištenje resursa', istaknuli su iz sindikata.

Akademski sindikat također je upozorio zastupnike Sabora da Hrvatska treba temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom. U tom im je kontekstu ponudio razvojne i strateške ciljeve: pametna Hrvatska kroz inovacije, digitalizaciju, ekonomsku transformaciju i podršku malim i srednjim poduzetnicima; ulaganja u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena; povezanija Hrvatske kroz razvoj strateških prometnih i digitalnih mreža; socijalnija Hrvatske kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava i podupiranje kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi.

'U tom smislu, Hrvatska će temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom. Pružanjem jednakih mogućnosti pristupa odgoju i obrazovanju te osiguravanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, svakom će se građaninu omogućiti da ostvari svoj puni potencijal. Ulaganjem u znanje i znanstvenu izvrsnost postići će se jačanje konkurentnosti te tehnološki napredno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Pametne specijalizacije pojedinih krajeva, sukladno njihovim komparativnim prednostima te razvoj koncepata pametnih i održivih gradova, otoka i sela kao pokretača rasta i inovacija osigurat će i kvalitetan život stanovništvu u svim dijelovima Hrvatske', pojasnili su predstavnici Akademskog sindikata.

Akademski sindikat, nadalje, uputio je svoje prijedloge.

'Da bi se u svemu ovome uspjelo, Hrvatska treba podići postotak BDP-a za istraživanje i razvoj koji je 2024. imala 1,41 %, a 2025. samo 1,37 % usprkos prijedlogu Europske komisije da se do 2030. treba podići BDP za istraživanje i razvoj na 3 % pa je prosjek u EU-u trenutačno oko 2,2 %. Europska komisija to predlaže jer gospodarski uspješan SAD ima 3,45 % BDP-a za istraživanje i razvoj, a da bi se dostigle SAD, neke od država imaju još više – Švedska 3,53 %, Tajvan 4,10 %, Japan 3,62 %, Južna Koreja 5,13 % te najviše Izrael 6,76 %!

Hrvatska treba podići uvođenje inovacija i novih tehnologija u poduzeća. U razdoblju od 2022. do 2024. samo 27,7 % hrvatskih poduzeća uvelo je inovaciju proizvoda ili procesa, u usporedbi s 36,4 % u prethodnom trogodišnjem razdoblju. Drugim riječima, unatoč rastu ukupnih ulaganja, udio kompanija koje nove ideje pretvaraju u konkretne proizvode ili učinkovitije poslovne procese osjetno se smanjio.

Hrvatska mora podići broj stručnjaka i vezu između sveučilišta i industrije jer za razvoj novih proizvoda potrebni su inženjeri, istraživači, stručnjaci za podatke i tehnologiju, ali i menadžeri koji znaju povezati tehničko znanje s tržišnom potražnjom. Nažalost, broj istraživača zaposlenih u hrvatskim poduzećima približno je četvrtina prosjeka EU-a. Poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila su 2024. oko 0,74 % BDP-a, nasuprot prosjeku EU-a od 1,49 %, što pokazuje da privatni sektor ne stvara dovoljno vlastitih istraživačkih kapaciteta', stoji u priopćenju Akademskog sindikata.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Dodaj kao preferirani izvor na Googleu