Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenoga, i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, od 18. do 24. studenoga, KBC Split okupio je zdravstvene i obrazovne ustanove Splitsko-dalmatinske županije u zajedničkoj javnozdravstvenoj akciji usmjerenoj na podizanje svijesti o odgovornoj uporabi antibiotika i opasnostima razvoja antimikrobne rezistencije.
U akciji sudjeluju Klinika za infektologiju KBC-a Split, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu. Zajednička je poruka svih sudionika da su antibiotici dragocjeni lijekovi čiju učinkovitost moramo očuvati odgovornim postupanjem, stručnom edukacijom i suradnjom cijelog zdravstvenog sustava.
Otporne bakterije sve su veći izazov u bolničkom liječenju
'Otpornost na antibiotike nije problem budućnosti – s njim se suočavamo već danas', upozorava doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split. Ističe kako se u bolničkoj praksi svakodnevno susreću s infekcijama uzrokovanima višestruko otpornim mikroorganizmima, pri čemu su mogućnosti liječenja značajno ograničene, osobito kod starijih, imunokompromitiranih i kronično bolesnih pacijenata.
'Takve infekcije povećavaju rizik od komplikacija, produljuju hospitalizaciju i otežavaju liječenje. Upravo zato smo pokrenuli ovu akciju, s ciljem da postane tradicionalna', dodaje Pavičić Ivelja. U sklopu akcije provode se i ankete među građanima i zdravstvenim djelatnicima, čiji će rezultati poslužiti za planiranje daljnjih edukativnih i organizacijskih mjera.
Antimikrobna rezistencija globalni je javnozdravstveni problem
Na šire razmjere problema upozorava doc. prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. 'Razvoj otpornosti bakterija otežava liječenje infekcija, produljuje njegov tijek i povećava troškove, a u pojedinim slučajevima liječenje može biti i neuspješno. Pogrešno i prečesto uzimanje antibiotika ubrzava proces, a i Hrvatska bilježi ove zabrinjavajuće trendove'. Naglašava da su, uz racionalno propisivanje antibiotika, iznimno važne i preventivne mjere poput higijene ruku, pravodobnog prepoznavanja i sprječavanja širenja infekcija te cijepljenja.
Obiteljski liječnici i pedijatri imaju ključnu ulogu
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije čak 80 do 90 posto antibiotika propisuje se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega svakodnevne odluke liječnika obiteljske medicine i pedijatara imaju velik javnozdravstveni značaj. Ulogu obiteljskih liječnika i pedijatara, kojima se pacijenti najčešće prvo obraćaju zbog akutnih infekcija dišnog i mokraćnog sustava, prepoznaje i dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. 'Ključno je ispravno procijeniti potrebu za antibiotikom, propisati ga samo kada je to medicinski opravdano, držati se stručnih smjernica i educirati naše pacijente. Tako usporavamo razvoj rezistencije i čuvamo učinkovitosti postojećih lijekova'.
Ljekarnici su važna karika u edukaciji građana
U odgovornoj primjeni antibiotika važnu ulogu imaju i ljekarnici, koji su često posljednja stručna osoba s kojom pacijent razgovara prije početka terapije. Dr. sc. Ante Mihanović, ravnatelj Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije, pojašnjava kako njihova uloga nadilazi samo izdavanje lijekova. 'Ljekarnici svakodnevno savjetuju građane, pojašnjavaju pravilnu primjenu propisane terapije i upozoravaju na rizike njezina nepravilnog korištenja. Upravo se zajedničkim djelovanjem svih zdravstvenih stručnjaka može pridonijeti očuvanju učinkovitosti antibiotika za buduće generacije'.
Edukacija studenata, zdravstvenih djelatnika i građana
Prof. dr. sc. Ivana Mudnić, pročelnica Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, naglašava kako 'znanje koje stvaramo i prenosimo mora doprijeti i izvan predavaonica, do svakog pojedinca. Medicinski fakultet u ovoj akciji prepoznaje priliku da znanstveno utemeljene spoznaje približi široj javnosti, ali i dodatno osnaži svijest budućih zdravstvenih stručnjaka o njihovoj odgovornosti u suzbijanju rezistencije'. Izrazito značajnim smatra doprinos studenata okupljenih u sekcijama 'Placebo' i 'PrevMed' te udruzi 'CroMSIC Split' koji sudjeluju u ovim aktivnostima i pridonose širenju važnih javnozdravstvenih poruka među građanima.
Na važnost cjeloživotnog obrazovanja podsjeća i doc. dr. sc. Mario Podrug, dekan Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu. 'Znanja o antimikrobnoj rezistenciji stječu se već tijekom školovanja zdravstvenih djelatnika, no njezina sve veća prisutnost zahtijeva njihovo stalno obnavljanje i nadogradnju. Medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici imaju važnu ulogu u pravilnoj provedbi mjera prevencije infekcija, sigurnoj primjeni terapije i edukaciji pacijenata', istaknuo je Podrug te podsjetio na upozorenje Alexandera Fleminga, otkrivača penicilina, koji je još davno prepoznao opasnost razvoja bakterijske otpornosti.
Odgovorna uporaba antibiotika počinje od svakoga od nas
Antibiotici su nezamjenjivi u liječenju brojnih bakterijskih infekcija, ali nisu učinkoviti protiv virusa koji uzrokuju prehladu i gripu. Njihova nepotrebna ili nepravilna primjena može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija, zbog čega liječenje budućih infekcija postaje sve zahtjevnije.
Zato je važno antibiotike uzimati isključivo prema preporuci liječnika, pridržavati se propisanih uputa i ne koristiti lijekove preostale od prethodnih liječenja. Jednako su važne mjere sprječavanja infekcija i kontinuirana edukacija građana i zdravstvenih djelatnika.
Zajedničkom akcijom dalmatinske zdravstvene i obrazovne ustanove žele podsjetiti da očuvanje učinkovitosti antibiotika nije odgovornost samo liječnika i zdravstvenog sustava, nego cijele zajednice jer odgovornom uporabom antibiotika danas čuvamo mogućnosti uspješnog liječenja sutra.






