Liječenje raka sve se više udaljava od pristupa u kojem svi pacijenti s istom dijagnozom dobivaju jednaku terapiju. Genomsko profiliranje tumora, biomarkeri i umjetna inteligencija, liječnicima omogućuju da sve preciznije razumiju biologiju bolesti pojedinog pacijenta, dok napredak radioterapije, imunoterapije i razvoja novih lijekova omogućuje ciljano liječenje.
No, da bi znanstveni i tehnološki napredak doista doveo do boljih ishoda, inovacije moraju pronaći put do svakodnevne kliničke prakse i biti dostupne pacijentima, jedna je od ključnih poruka prvog UPMC Međunarodnog onkološkog foruma: Inovacije u kliničkoj i istraživačkoj praksi, koji je danas u Zagrebu okupio vodeće stručnjake iz SAD-a, Irske, Italije, Hrvatske, Slovenije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije i Austrije.
'Najvažnija poruka ovog Foruma jest da inovacije mijenjaju živote samo onda kada dođu do ljudi. Znanje i iskustvo koje smo danas razmijenili pružaju iznimnu priliku da nova znanstvena otkrića pretočimo u ranije dijagnoze, personaliziranije liječenje, kraće vrijeme čekanja na zdravstvenu skrb i bolje ishode liječenja. Suradnjom liječnika, istraživača, zdravstvenih sustava i stručnjaka u području javnog zdravstva možemo ubrzati napredak i omogućiti da što više ljudi u Hrvatskoj ima koristi od najnovijih dostignuća u liječenju raka', rekao je dr. Joel Nelson, predsjednik UPMC Internationala i izvršni potpredsjednik UPMC-a.
Nije svaki tumor isti, a sve manje je isto i njegovo liječenje
Jedan od glavnih zaključaka Foruma jest da se suvremena onkologija sve više temelji na preciznom i personaliziranom pristupu. Iza iste dijagnoze mogu se nalaziti tumori različitih molekularnih obilježja, zbog čega genomika i biomarkeri imaju sve važniju ulogu u procjeni koja bi terapija pojedinom pacijentu mogla donijeti najveću korist.
O mogućnostima precizne onkologije govorili su stručnjaci UPMC Hillman Cancer Centra dr. John Byrd i prof. dr. sc. Adrian Lee, dok je prof. dr. sc. Dragan Primorac predstavio mogućnosti primjene umjetne inteligencije u molekularnoj dijagnostici raka i personaliziranom liječenju.
Umjetna inteligencija pritom ne znači zamjenu liječnika, već potencijalno snažan dodatni alat koji može pomoći u obradi velike količine medicinskih podataka, prepoznavanju obrazaca te donošenju preciznijih kliničkih odluka.
'Primjena umjetne inteligencije u analizi genomskih i drugih molekularnih podataka (multi-omika) otvara nove mogućnosti za ranije i preciznije dijagnosticiranje bolesti, kvalitetniju procjenu prognoze te odabir individualiziranih terapijskih pristupa. Povezivanje velikih količina bioloških podataka s kliničkim odlučivanjem predstavlja jedan od ključnih koraka prema razvoju personalizirane i precizne medicine', istaknuo je prof. Dragan Primorac, liječnik, genetičar i znanstvenik, koji je niz godina na popisu 2% najutjecajnijih znanstvenika svijeta te je ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu i Hrvatskog društva za humanu genetiku.
Prof. Primorac posebice je naglasio potrebu praćenja heterogenosti tumora na više razina i prikazao primjer u kojem pacijent nije naslijedio tipičnu mutaciju koja je dovela do karcinoma, a čiji je genetički profil unutar tumorskog tkiva bio različit od genetičkog profila metastaza. Ovaj pristup bitno mijenja pristup terapiji kao i njenu učinkovitost, naglasio je Primorac.
Preciznije liječenje uz što manje posljedica za zdravo tkivo
Velike promjene događaju se i u području radioterapije. Suvremene tehnologije omogućuju iznimno precizno usmjeravanje visokih doza zračenja na tumor uz maksimalno očuvanje okolnog zdravog tkiva, a stereotaksijski pristupi omogućuju liječenje odabranih tumora i metastaza u malom broju terapijskih postupaka.
O razvoju i budućnosti radioterapije govorili su, među ostalima, prof. dr. sc. Heath Skinner i prof. dr. sc. Ravi Patel, dok je dr. Dag Zahirović predstavio iskustva KBC-a Rijeka sa stereotaksijskom radioterapijom.
'Suvremena radioterapija ne znači samo veću preciznost, učinkovitost i sigurnost primjene zračenja, već prije svega mogućnost postizanja boljih ishoda uz očuvanje kvalitete života pacijenata. Uspješnost liječenja ne smijemo mjeriti isključivo kontrolom bolesti i duljinom preživljenja. Jednako je važno pratiti funkcionalne ishode, poput sposobnosti gutanja i govora, razinu toksičnosti i nuspojava, opterećenje koje liječenje predstavlja za pacijenta te brzinu i kvalitetu oporavka. Upravo ti pokazatelji govore o stvarnoj vrijednosti suvremenog liječenja i njegovu utjecaju na svakodnevni život bolesnika. Konačno, budućnost radioterapije nije samo u preciznijem zračenju, nego u boljem liječenju čovjeka', rekao je prof. dr. sc. Heath Skinner, predstojnik Klinike za radijacijsku onkologiju Sveučilišta u Pittsburghu i glavni medicinski direktor Mreže za radioterapiju u UPMC Hillman Cancer Centrima.
Nova istraživanja otkrivaju i neočekivane čimbenike odgovora na liječenje
Forum je pokazao i koliko se brzo širi razumijevanje čimbenika koji mogu utjecati na uspjeh onkološke terapije. Dr. Diwakar Davar predstavio je istraživanja povezanosti crijevnog mikrobioma i odgovora na imunoterapiju, područja koje bi u budućnosti moglo dodatno pridonijeti razumijevanju zašto pojedini pacijenti na istu terapiju reagiraju različito.
Stručnjaci su raspravljali i o novim pristupima imunoterapiji, liječenju raka pluća i dojke te ulozi kliničkih istraživanja u prenošenju znanstvenih otkrića u svakodnevnu medicinu. Dr. Paul Kelly predstavio je iskustva razvoja programa kliničkih istraživanja unutar UPMC-ove mreže. Jedan od zaključaka rasprave bio je da vrijednost inovacije nije samo u znanstvenom otkriću, nego i u tome koliko brzo i sigurno ono može biti prevedeno u konkretnu korist za pacijenta.
Hrvatska: podaci, standardi i jednaka kvaliteta skrbi moraju biti dio iste priče
Poseban dio Foruma bio je posvećen hrvatskom zdravstvenom sustavu i pitanju kako unaprijediti ishode liječenja raka u zemlji koja se i dalje suočava s jednim od najvećih opterećenja malignim bolestima u Europskoj uniji. Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak govorio je o važnosti kvalitetnih podataka i njihova korištenja u planiranju onkološke skrbi, prof. dr. sc. Stjepko Pleština o standardima, akreditaciji i certificiranju onkoloških centara, dok je izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija predstavio epidemiološku sliku raka u Hrvatskoj. Rasprava je pokazala da tehnološke inovacije same po sebi nisu dovoljne. Za poboljšanje ishoda potrebno je istodobno raditi na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, kvaliteti podataka, standardizaciji skrbi, multidisciplinarnom pristupu te dostupnosti suvremene dijagnostike i liječenja.
'Ako želimo napraviti stvarni iskorak u onkološkoj skrbi u Hrvatskoj, moramo jasno odrediti prioritete. Prvi je uspostava snažne nacionalne onkološke mreže i kvalitetnih registara pacijenata jer bez pouzdanih podataka, ne možemo kvalitetno planirati ni mjeriti rezultate liječenja. Drugi prioritet je dodatno osnažiti i ubrzat programe primarne i sekundarne prevencije, kako bismo bolest spriječili ili otkrili u ranoj fazi, baš kao što trenutno u ranoj fazi, među tri najbolje zemlje u Europi, uspješno rano otkrivamo i liječimo rak dojke. Na kraju, važno je osigurati pravodoban i ravnomjeran pristup suvremenim tehnologijama, dijagnostici i terapijama', poručio je Eduard Vrdoljak, predstojnik Onkološkog centra KBC-a Split i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.
Domaća iskustva predstavljena su i kroz konkretne primjere iz kliničke prakse. Dr. sc. Kristina Krpina govorila je o iskustvima hrvatskog Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća, dr. sc. Ana Tečić Vuger o suvremenim pristupima liječenju ranog raka dojke, a doc. dr. sc. Josipa Flam o iskustvima korištenja sveobuhvatnog genomskog profiliranja tumora pri odabiru terapije.
Od međunarodnog znanja do skrbi za pacijente u Hrvatskoj
Održavanje prvog UPMC Međunarodnog onkološkog foruma nastavak je aktivnosti UPMC-a u Hrvatskoj nakon otvaranja UPMC Hillman Cancer Centera u Zaboku, koji hrvatskim pacijentima donosi pristup naprednoj radioterapiji, medicinskoj onkologiji i PET/CT dijagnostici. Centar djeluje u sklopu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, a kroz suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje dio naprednih dijagnostičkih i terapijskih postupaka dostupan je pacijentima u okviru javnog zdravstvenog sustava.
'UPMC Hillman Cancer Center u Zaboku osnovan je kako bi pridonio odgovoru na jedan od najvećih zdravstvenih izazova u Hrvatskoj, kroz veću dostupnost napredne onkološke skrbi i skraćivanje vremena čekanja na liječenje. Zahvaljujući suradnji s hrvatskim liječnicima, bolnicama, Ministarstvom zdravstva i HZZO-om, većem broju pacijenata u Hrvatskoj mogu biti dostupni napredna dijagnostika, precizna medicina i suvremene metode radioterapije. Naša uloga nije samo prenijeti međunarodno znanje i iskustvo, već zajedno s lokalnim partnerima dugoročno graditi kapacitete koji će pridonijeti boljim ishodima liječenja i spašavanju života', rekla je Beth Wild, predsjednica UPMC Hillman Cancer Centra.
Prvi UPMC Međunarodni onkološki forum tako je, uz predstavljanje najnovijih znanstvenih i kliničkih dostignuća, otvorio prostor za razmjenu iskustava između hrvatskih i međunarodnih stručnjaka te snažnije povezivanje istraživanja, tehnologije i svakodnevne skrbi za oboljele od raka. Jer, kako je zaključeno tijekom Foruma, budućnost onkologije neće odrediti samo nova tehnologija ili novi lijek, već sposobnost zdravstvenih sustava da pravu dijagnostiku i pravu terapiju pravodobno omoguće pravom pacijentu.
