Već godinama se susrećemo s rastućim brojkama iseljavanja mladih iz Hrvatske, pogotovo iz ruralnih krajeva. U mnogim manjim mjestima već dugo nema dječje graje i ona polako odumiru. Nažalost, to je naša realnost uzrokovana nizom stvari, među ostalim i manjkom ulaganja. Ruralna područja u Hrvatskoj posjeduju mnoštvo obnovljivih energetskih resursa koje mogu iskoristiti za svoj vlastiti razvoj u suradnji s investitorima. Koliko prirodnih i obnovljivih resursa stoji neiskorišteno, a možemo ih iskoristiti za bolji gospodarski rast i razvoj? I do kada ćemo tako?
Uvođenje novih modela višestranog investiranja u obnovljive izvore jedan je od provjerenih načina postizanja svestrane koristi za ekonomski i društveni razvoj zajednica. Općine trebaju postati pokretači svog održivog razvoja, a javne tvrtke i ustanove prihvatiti inovativne modele djelovanja u općinama. Obnovljivi izvori, nove tehnologije, energetske zadruge, građanska energija i društveno poduzetništvo mogu bitno pridonijeti bržem i ujednačenom razvoju lokalnih zajednica i novom zapošljavanju.
Elektrane obnovljivih izvora kao kapital općina
Općine i lokalne zajednice željne promjena trebale bi planirati korištenje lokalnih resursa za dobrobit zajednice. To podrazumijeva pronalazak što boljih investitora koji su željni ulagati u njihove prirodne resurse i s pomoću njih stvarati energiju. Općine tako postaju suvlasnici projekta na njihovim područjima, a ujedno direktno utječu na očuvanje okoliša što je danas od iznimne važnosti. Obnovljivi izvori energije postaju kapital za dobrobit zajednica, a naknade koje dobiju od investitora mogu ulagati u daljnji nastavak razvoja. Također, dolazak investitora i novih energetskih pogona posljedično vodi i prema razvoju čitave energetske infrastrukture, glavnom preduvjetu za dolazak daljnjih postrojenja.
Prema novoj regulativi, za sudjelovanje u proizvodnji obnovljivih izvora energije općine će dobivati dvije odvojene naknade. Jedna se odnosi na korištenje prostora za energetski pogon u iznosu od minimalno 0,001327 €/kWh, a drugu na godišnju pristojbu jedinici lokalne samouprave u iznosu od minimalno 1,50 €/kW priključne snage postrojenja. Također, stanovnici tih općina u ovakvim projektima dobivaju prilike za zapošljavanje na novim poslovima, dugoročno nisko rizično ulaganje te aktivno sudjelovanje u odlučivanju i realizaciji razvoja lokalne zajednice. Konkretiziramo li ove brojke, općina na čijem se području nalazi manja vjetroelektrana od 50 MW dobivala bi preko 250.000 eura nenamjenskih sredstava godišnje sljedećih 30 godina! Za proračune manjih, ruralnih općina, radi se o velikoj financijskoj injekciji.
Ekološki odgovorni turizam za budućnost
Turizam je nesumnjivo glavna gospodarska grana Hrvatske. Već godinama smo prepoznati na međunarodnom turističkom tržištu kao kvalitetna destinacija proslavljena prirodnim ljepotama. Kako bismo što duže očuvali naša bogatstva i razvijali se kao konkurentna turistička zemlja važno je poticati ekološku održivost s naglaskom na brigu o okolišu i bioraznolikosti, te pravilno korištenje prirodnih i društvenih resursa. Ekološka održivost destinacije može se postići primjenom niza rješenja među kojima, na lokalnoj razini, prednjači korištenje obnovljivih izvora energije koji, uz održivi turizam, čine glavni preduvjet povećanja zadovoljstva gostiju. Sve više turista cijeni održivost držeći se ideje ne ostavljanja nikakvih trajnih tragova svojeg boravka, zbog čega pokazuju veću tendenciju boravka na mjestima koje se opskrbljuju čistom električnom energijom. U današnje vrijeme, kada se sve veći naglasak stavlja na brigu o okolišu, uspjeh i razvoj turističke destinacije ovisi upravo o kvaliteti odnosa s prirodom. Obnovljivi izvori energije u tom su kontekstu najbolji odabir.
Kako uključiti stanovnike?
Potrebno je spomenuti zajednice obnovljivih izvora energije i energetske zajednice građana. Radi se o modernim konceptima lokalnih zajednica koje omogućuju građanima da kolektivno organiziraju svoje sudjelovanje u energetskom sustavu. Ovi koncepti otvaraju put za nove vrste energetskih inicijativa jer dionici te zajednice skupa proizvode i troše energiju koja se potom koristi se za sve pogone i radnje unutar iste. Iako su zadnjih godina sve popularnije na prostoru Europske unije, još nisu zaživjele i na prostoru Hrvatske. U budućnosti će možda ovakvi oblici zajednica biti dio naše svakodnevice, no prije toga naše društvo mora prepoznati i prigrliti potencijal obnovljivih izvora energije.