'Pozivamo Gradsko vijeće Metkovića da žurno sazove tematsku sjednicu gdje će se raspravljati o solarnoj elektrani.
Pozivamo sve stranke u Vijeću da se izdignu iznad partikularnih stranačkih interesa i pokažu da su spremni surađivati na zaštiti općeg dobra.
Organizirat ćemo okrugli stol o solarnoj elektrani na koji ćemo pozvati gradonačelnika, predstavnike Županije, investitora i stručnjake iz područja interesa. Organizirat ćemo peticiju podrške zabrani izgradnje solarne elektrane na području Dragovije.
Ne isključujemo prosvjedne akcije i podizanje cijelog slučaja na višu razinu ako vidimo da nema volje i interesa da se zaštiti javno dobro'.
Zaključci su to s javne tribine koju je upriličila Građanska inicijativa 'Za zaštitu prirode Dragovije' o planu izgradnje solarne elektrane na području između Dragovije, Podgreda i Ograđa (ispod Marušića Gradine).
'Uloga Inicijative je zaštita prirode navedenog područja, koja je ugrožena planiranom solarnom elektranom. Navedena SE bi se protezala na području od 140 000 metara kvadratnih, otprilike 20 nogometnih igrališta, na padini brda iznad Mrkodola i ispod Marušića gradine, jugozapadni predio padine prema Podgredama. Do područja na kojem bi bila elektrana bi se probijao i pristupni put koji bi se protezao uz rub Mrkodola do ispod Marušića gradine. Kako bi to područje bilo pogodno za solare, potrebno je u potpunosti iskrčiti šumu (isto vrijedi i za pristupni put), te ravnati teren, bilo samim uništavanjem prirode terena, bilo nasipanjem šute. Sami radovi bi trebali proizvesti preko 5500 kubika šute, no to ne bi bilo dovoljno za ravnanje cijelog terena, pa bi se dovelo, pretpostavljamo ogromnim kamionima, oko dodatnih 2300 kubika šute kako bi se cijelo brdo moglo nasuti. To bi dovelo do uništenja cijelog tog područja od, ponavljamo, 140 000 metara kvadratnih.
Mi organizatori inicijative smo za sve ovo saznali prije nekoliko tjedana kad je u GKS Metković održana javna rasprava o studiji o utjecaju na okoliš solarne elektrane. Nakon što smo prisustvovali raspravi, uvidjeli smo mnoge manjkavosti studije, a o njima smo zainteresiranoj javnosti više rekli na tribini, a sada iste te probleme navodimo i u otvorenom pismu', ističu iz Inicijative.
Naglašavaju kako bi planirana devastacija dovela do uništenja bioraznolikosti tog područja.
'Kako nam je na samoj tribini predstavio Bariša Ilić, naš poznati ornitolog, šire područje planirane elektrana je stanište 28 vrsta orhideja (uže područje solarne elektrane čak 18 vrsta divljih orhideja), među njima i nekih koje su ili ugrožene ili endemske za Hrvatsku. Također, u blizini se nalaze i neke druge biljne vrste kao što su crni kozlac, divlji tulipan, visibaba kraljice olge. Osim toga, rečeno područje je i stanište raznih životinja među njima najzanimljivije su ptice kao što su jarebica kamenjarka ili orao zmijar. Devastacija bi učinila to područje u potpunosti nepogodnim za biljke i životinje koje trenutačno tu obitavaju, a ujedno bi se izgubilo lovište, jedno od zadnjih netaknutih u dolini Neretve', poručuju iz Inicijative.
Planirana elektrana nalazi se u neposrednoj blizini triju prije navedenih naselja župe Gospe Snježne. To je područje je itekako vezano i za ostala dva naselja župe Vid i Prud, jer su stoljećima stanovnici svih pet sela župe iskorištavali prirodna dobra tog područja za obradu zemlje, grm za živinu i za lov.
'Iako je područje nazvano u službenim dokumentima Vid - Dragovija, planirana devastacija šume će itekako utjecati i na ostala naselja naše župe, ali i na širu zajednicu doline Neretve. Stoga naglašavamo u ovom otvorenom pismu, problem devastacije navedenog područja nije samo problem Dragovije, već ostalih sela župe Gospe Snježne i cijele naše doline', naglašavaju protivnici solarne elektrane.
Na tribini su naglašene i neke manjkavosti studije o utjecaju na okoliš.
'Pokazano je kako studija uopće nije uzela u obzir podvodne vode koje se nalaze u tom krškom prostoru i koje onda izviru podno brda (npr. pet identificiranih izvora Kešinovac, Podgrede, Smrdelj, Vrutak, Vreštica) i napajaju zaštićeni rezervat Orepak, samim time, ugrožen je jako vrijedan prirodni rezervat ptica močvarica. Postavlja se pitanje zašto jedan tako važan dio nije odrađen kako spada? Možda se investitori ili provoditelji studije boje onoga što bi mogli pronaći a što bi moglo ugroziti cijeli projekt?', dodaju.
Iz Inicijative naglašavaju kako se ne protive napretku, ni obnovljivim izvorima energije.
'Naglašavamo još jednom, kao što smo naglasili i na samoj tribini, mi nismo protiv struje na Dragoviji, dapače, podržavamo dovođenje struje na Dragoviju, ali i u ostala mjesta naše župe gdje struja još nije došla: Ograđ i Podgrede. Sramotno je da u 21. stoljeću ta tri mjesta nemaju struju, a još sramotnija je ucjena po kojoj struja može doći na Dragoviju, samo ako pristanemo na devastaciju netaknute prirode. Pa ponovimo neke činjenice, struja koja bi se proizvodila u elektrani bi bila jednosmjerna struja koja se ne može dovesti do kuća na Dragoviji, ta struja se treba dovesti do trafostanice gdje se treba 'pretvoriti' u izmjeničnu struju i tek onda je pogodna za kućanstva.
Samim time, struja na Dragoviji, Ograđu i Podgredama ne bi ni na koji način trebala ovisiti o SE, jer u ovom trenutku se sasvim lagano može sva tri sela priključiti na struju samo ako ima volje od strane HEP-a i gradskih vlasti. Pojedinci nemaju pravo prodavati prirodu u zamjenu za dovođenje struje na Dragoviju, posebice jer će devastacija zahvatiti puno veći broj ljudi osim same Dragovije, a struja na Dragoviji, Ograđu i Podgredama nikako ne smije ovisiti o solarnoj elektrani, te dvije stvari ničime nisu povezane', naglašavaju.
Podsjećaju kako je njihova Inicijativa u potpunosti nestranačka.
'Politika nas ne zanima, nismo aktivni političari niti to planiramo biti. Zanima nas samo zaštita općeg dobra, a naša priroda je opće dobro. Devastacija prirode će jednako loše utjecati na sve vas, bez obzira na vašu stranačku (ne)opredijeljenost, bez obzira jeste li HDZ, Most, SDP itd., uništena šuma će za sve vas biti jednako uništena', zaključuju.