'Odluka Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) da projektu igranog filma 'Vukovar' ne dodijeli sredstva za proizvodnju, dok je nastavku hrvatsko-srpske koprodukcije 'Svadba 2' odobreno gotovo 950.000 eura pokazuje da hrvatska kulturna politika ima ozbiljan problem s određivanjem prioriteta', istaknuo je predsjednik stranke Dom i nacionalno okupljanje Mario Radić.
Radić smatra kako ova odluka nije samo pitanje jednog filmskog projekta, nego još jedna potvrda da je hrvatskoj kulturnoj politici potreban temeljit zaokret. Kazao je kako upravo zato stranka Dom i nacionalno okupljanje od svog osnutka inzistira na preuzimanju odgovornosti za Ministarstvo kulture i medija.
'Kada projekt igranog filma o Vukovaru, simbolu hrvatske obrane, žrtve i stvaranja moderne hrvatske države, ostane bez potpore za proizvodnju, dok se gotovo milijun eura dodjeljuje drugom projektu, onda više ne govorimo o jednoj natječajnoj odluci. Govorimo o vrijednosnom sustavu koji određuje prioritete hrvatske kulturne politike. Vukovar nije bilo koja tema. Vukovar je temelj hrvatske slobode i mjesto na kojem je stvarana hrvatska država.
Ako hrvatske institucije ne prepoznaju da upravo takvi projekti zaslužuju posebnu potporu, onda je jasno da problem nije jedan natječaj, nego smjer hrvatske kulturne politike. Upravo zato od prvoga dana govorimo da Hrvatskoj treba Ministarstvo kulture koje će štititi hrvatske nacionalne interese. Ne tražimo taj resor zbog političkog plijena ni zbog podjele fotelja, nego zato što hrvatski građani imaju pravo očekivati da se njihov novac ulaže i u projekte koji čuvaju istinu o Domovinskom ratu, hrvatski identitet i vrijednosti na kojima je stvorena moderna hrvatska država', poručio je Radić.
Projekt igranog filma 'Vukovar', autora Jakova i Dominika Sedlara, nastavak je planirane trilogije započete filmom '260 dana', koji tematizira zatočeništvo dječaka Marijana Gubine i sudbinu njegove obitelji tijekom Domovinskog rata. Novi film temelji se na stvarnim događajima i svjedočanstvima iz završne faze obrane Vukovara te kroz tri isprepletene priče prati sudbinu francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera, događaje u vukovarskoj bolnici i hrvatskog branitelja koji iz Zagreba odlazi braniti Vukovar.
'Iako se projekt realizira u godini obilježavanja 35. obljetnice pada Vukovara, HAVC mu nije odobrio sredstva za proizvodnju, nego 6000 eura za razvoj scenarija. S druge strane, filmu 'Svadba 2' odobreno je čak 950.000 eura za proizvodnju', naveo je.
Riječ je o nastavku hrvatsko-srpske koprodukcije redatelja Igora Šeregija, čija se radnja temelji na ljubavnoj priči Hrvatice i Srbina te njihovih obitelji. U filmu sudjeluju neka od najpoznatijih glumačkih imena iz Hrvatske i Srbije, među kojima su Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Anđelka Stević Žugić, Roko Sikavica, Nika Grbelja i Marko Grabež.
'Posebnu pozornost izaziva činjenica da je javno objavljeni proračun prvog filma 'Svadba' iznosio oko 858.795 eura, što znači da je samo hrvatska javna potpora nastavku veća od ukupnog proračuna njegova prethodnika. Budući da je riječ o hrvatsko-srpskoj koprodukciji, javnost ima pravo znati koliki je financijski udio Republike Hrvatske, a koliki Republike Srbije u projektu 'Svadba 2'. Ako hrvatski porezni obveznici gotovo milijun eura izdvajaju za međunarodnu koprodukciju, dok film o Vukovaru ostaje bez potpore za proizvodnju, Ministarstvo kulture i HAVC javnosti duguju jasno obrazloženje kriterija prema kojima raspolažu javnim novcem', poručili su iz DOMINO-a.
Dodatnu pozornost, prema njihovim riječima, izaziva i činjenica da se u javnim opisima prvog filma 'Svadba' naglašava društveni narativ prema kojem 'ono što njihove obitelji dijeli nije ni mentalitet ni klasa, već isključivo briga za položaj u društvu, i to društvu zadojenom nacionalizmom, kako njihovim tako i našim'.
'Upravo takav interpretativni okvir dodatno pojačava kontrast između projekta koji hrvatsko-srpske odnose prikazuje kroz regionalnu komediju i projekta koji tematizira Vukovar kao jedno od središnjih mjesta hrvatske ratne povijesti', smatraju u stranci.
Prvi film izazvao je i brojne polemike u javnosti. Dio katoličke javnosti u Bosni i Hercegovini pozivao je na njegov bojkot zbog, kako je navedeno, vrijeđanja kršćanskih vrijednosti. U pojedinim recenzijama, nadalje su napomenuli, hrvatska obitelj je opisivana kao nacionalistička i primitivna, dok je srpska prikazana kao društvena i politička elita.
'Nitko ne osporava pravo autorima da snimaju filmove kakve žele. Međutim hrvatski porezni obveznici imaju pravo znati prema kojim kriterijima gotovo milijun eura javnog novca odlazi nastavku hrvatsko-srpske koprodukcije, dok projekt koji obrađuje jednu od najvažnijih tema moderne hrvatske povijesti ostaje bez potpore za proizvodnju?! Ministarstvo kulture i HAVC dužni su javnosti dati jasan odgovor', istaknuo je Radić.
Dodao je kako Ministarstvo kulture i HAVC moraju javno objasniti kriterije prema kojima se dodjeljuju sredstva te odgovoriti zbog čega projekt koji tematizira Vukovar, uoči 35. obljetnice njegova pada, nije prepoznat kao projekt od posebnog nacionalnog značaja.
'Hrvatska zaslužuje kulturnu politiku koja neće okretati glavu od vlastite povijesti, nego će je dostojanstveno predstavljati budućim generacijama i svijetu. Vrijeme je da Ministarstvo kulture prestane zanemarivati projekte od nacionalnog značaja i počne štititi hrvatski identitet, hrvatsku povijest i istinu o Domovinskom ratu! Neka', zaključio je Radić.
