Francusko ratno zrakoplovstvo koristi iskustva iz ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku kako bi oblikovalo obuku za nuklearne udare, a sve je spremnije javno govoriti o tim aktivnostima kako bi odvratilo Rusiju.
Četiri puta godišnje oko 50 francuskih zrakoplova uzlijeće u sklopu operacije Poker, tijekom koje uvježbavaju nuklearni napad na neprijateljsku državu.
Budući da je nuklearno oružje ponovno u središtu europske sigurnosne rasprave, Francuska želi osigurati da njezine krstareće rakete s nuklearnim bojevim glavama, koje se lansiraju iz zraka, predstavljaju vjerodostojno sredstvo odvraćanja. Zrakoplovi koji ih nose moraju se probiti kroz neprijateljsku protuzračnu obranu. Bespilotne letjelice, radari i raketni sustavi brzo napreduju, a Francuska mora držati korak s tim razvojem.
'Jasno je da naši današnji suparnici ne djeluju na isti način kao prije deset godina – a ni mi, kad smo već kod toga. Svi napreduju i prate jedni druge', rekao je general Stéphane Virem, zapovjednik francuskih nuklearnih zračnih snaga, u rijetkom intervjuu za tri medija, među kojima je bio i Politico.
Nove taktike i oprema uključuju se u scenarije vježbe, rekao je. 'Tehnološke inovacije odvijaju se nevjerojatnom brzinom u svim područjima. Moramo se prilagoditi tom tempu kako bismo pronašli način da im se suprotstavimo. To je uvijek sukob mača i štita', objasnio je general, navodeći zrakoplove za isporuku oružja, sustave za otkrivanje, kopnenu protuzračnu obranu i satelite.
Nuklearno oružje Francuske oduvijek je bilo ključan dio obrambene strategije te zemlje. Promjene u geopolitičkim okolnostima – ruska invazija na Ukrajinu, redovite nuklearne prijetnje Kremlja i sve veće dvojbe oko predanosti Sjedinjenih Američkih Država europskoj sigurnosti – dodatno su povećale važnost francuskog nuklearnog arsenala. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ožujku je najavio povećanje broja nuklearnih bojevih glava.
Pariz također ističe da njegovi 'vitalni interesi' imaju snažnu europsku dimenziju, što znači da bi napad na europski kontinent potencijalno mogao izazvati francuski odgovor. Međutim, prag za uporabu nuklearnog oružja namjerno ostaje nejasno definiran.
Macron, čija je zemlja jedina članica Europske unije s nuklearnim oružjem, pokrenuo je dijalog s nekoliko europskih država o nuklearnoj suradnji. U razgovore su se već uključile zemlje poput Njemačke, Švedske, Finske i Poljske. U konačnici bi mogle sudjelovati i u operacijama Poker.
No, francuski predsjednički izbori sljedeće godine mogli bi promijeniti uvjete suradnje. Kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen, koja prema anketama trenutačno vodi, poručila je da europske države moraju kupovati francusku vojnu opremu ako žele imati koristi od zaštite koju pruža francusko nuklearno odvraćanje.
'Jedino relevantno pitanje trebalo bi biti: Je li vjerodostojno da francusko nuklearno odvraćanje štiti vitalne interese koji nisu isključivo francuski?', upitao je André Leblanc, stručnjak za obranu i sigurnost u institutu Montaigne.
'Budući da francuske nuklearne snage nikada nisu upotrijebljene, njihova vjerodostojnost uvelike počiva na dosljednosti strateških poruka koje se dugoročno prenose redovito, ali štedljivo', dodao je.
Unatoč tim dvojbama, Rusija pozorno prati razvoj događaja. Kremlj je ovog tjedna francusko probno lansiranje rakete sposobne nositi nuklearnu bojevu glavu s podmornice, kojemu je osobno svjedočio Macron, opisao kao dio strategije koja vodi u 'slijepu ulicu'.
Vjerodostojnost nuklearnog odvraćanja sve više ovisi i o tome da se poruka čuje i vidi – i među saveznicima i među suparnicima.
'Naša je zadaća probiti neprijateljsku obranu kako bismo predsjedniku – ali i suparniku – zajamčili da ćemo, ako ugrozi naše vitalne interese, krenuti u napad i nanijeti mu neprihvatljivu štetu', rekao je Virem.
Od ožujka Francuska više ne objavljuje broj svojih nuklearnih bojevih glava kako bi protivnike ostavila u neizvjesnosti. Macron taj pristup naziva 'strateškom dvosmislenošću'.
Istodobno je Francuska pojačala demonstracije vojne moći, a Viremovi javni istupi o operaciji Poker naglašavaju sve vidljiviju francusku nuklearnu strategiju. Donedavno francuski vojni časnici nisu čak ni potvrđivali da ta operacija postoji.
To se događa u trenutku kada raste strah od mogućeg ruskog napada na neku članicu NATO-a do kraja desetljeća. Na takvu su mogućnost upozoravali ministri obrane članica Saveza, generali i vojni analitičari.
Virem sada iznosi neuobičajeno mnogo pojedinosti o operaciji Poker. Primjerice, rekao je da francusko ratno zrakoplovstvo analizira rezultate simuliranih lansiranja nuklearne krstareće rakete ASMPA-R. Tijekom vježbe ne ispaljuje se stvarna raketa. Posade također procjenjuju gubitke koje bi francuske snage pretrpjele pri proboju kroz neprijateljsku protuzračnu obranu.
Poker je, objasnio je Virem, 'stvarna operacija', što znači da ne mora podlijegati istim pravilima koja vrijede za mirnodopske vojne vježbe, a koja su ograničavajuća.
'To mi daje veću slobodu da idem mnogo dalje nego što bih mogao tijekom obične vježbe, osobito kada je riječ o sigurnosnim pravilima za letove iznad nemirnog mora i vremenu koje posade smiju provesti na dužnosti', rekao je general.
'Naša obuka usredotočena je na scenarije vrlo visokog intenziteta u otežanim uvjetima, uz kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje te napade na državni teritorij'.
Pariz trenutačno provodi opsežan program modernizacije svojeg nuklearnog odvraćanja iz zraka i s mora. Unatoč napetim javnim financijama, prijedlog državnog proračuna za 2027. predviđa 63,4 milijarde eura za vojnu potrošnju, u usporedbi s 57 milijardi eura ove godine. Oko 12 posto tog iznosa namijenjeno je nuklearnom odvraćanju.
Macron je prošle godine najavio ponovno otvaranje četvrte francuske zračne baze namijenjene nuklearnim snagama, u Luxeuilu, manje od 100 kilometara od njemačke granice. Ona će se pridružiti postojećim bazama u Istresu, Avordu i Saint-Dizieru.
Do 2035. godine u Luxeuilu će biti smještene dvije eskadrile borbenih zrakoplova Rafale u inačici F5, opremljenih raketama ASN4G, budućim francuskim hipersoničnim krstarećim raketama s nuklearnim bojevim glavama.
Francuske nuklearne zračne snage rade i na razvoju sustava bespilotnih letjelica te sustava za borbu protiv njih, iako priznaju da se tehnologija razvija toliko brzo da postojeći sustavi mogu zastarjeti u kratkom roku.
'Pogledajte što se danas događa u Ukrajini', rekao je Virem. 'Pojavljuju se nove bespilotne letjelice, a borba protiv njih odvija se u vrlo kratkim vremenskim razdobljima. Kod nas je potpuno isto. Moramo postati mnogo prilagodljiviji'.
'Moramo prihvatiti činjenicu da sustavi koje testiramo i uvodimo u uporabu možda već nakon godinu dana više neće biti potpuno aktualni te da ih moramo redovito mijenjati', objasnio je.
Dodao je da nedavni sukobi pokazuju i važnost raketa zrak-zrak većeg dometa, sposobnosti neutraliziranja neprijateljske protuzračne obrane te bespilotnih borbenih letjelica koje djeluju u suradnji s drugim sustavima.
Prema generalovim riječima, dodatni je izazov činjenica da bi francuskom ratnom zrakoplovstvu u konačnici moglo biti potrebno 230 borbenih zrakoplova, u usporedbi s približno 185 koliko ih ima danas. Razlog je i to što se zrakoplovi Rafale sposobni nositi nuklearno oružje koriste i za konvencionalne vojne zadaće.
Virem je rekao da je načelnik francuskih zračnih i svemirskih snaga, general Jérôme Bellanger, 'nekoliko puta iznio' taj problem. Međutim, Macronovo obećanje o proširenju ratnog zrakoplovstva nije uvršteno u najnoviji zakon o vojnom planiranju, usvojen prošlog ljeta.
Unatoč tome, general je naglasio da gospodarske poteškoće neće ugroziti francusko nuklearno oružje.
'Apsolutni prioritet – srž svega – jest nuklearno odvraćanje. Kompromisi se uvijek, baš uvijek, donose u korist odvraćanja', zaključio je.
