18/06/26 · 20:15

Peternel o Penavinoj inicijativi za Hrvate u BiH: 'Za sada je to tek popis želja, a pitanje je tko stoji iza toga i zašto baš sada?!'

'Može li se istim dokumentom riješiti pitanje Hrvata u Zapadnoj Hercegovini i Hrvata u Travniku?'

Peternel o Penavinoj inicijativi za Hrvate u BiH: 'Za sada je to tek popis želja, a pitanje je tko stoji iza toga i zašto baš sada?!'
Piše M. K.
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Na konferenciji za medije Kluba zastupnika stranke Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista u Hrvatskom saboru saborski zastupnici Igor Peternel, Krešimir Čabaj i Damir Biloglav iz redova stranke Dom i nacionalno okupljanje govorili su o potrebi reforme nastave povijesti, zaštiti hrvatskog mora i gospodarskog pojasa te zabrinjavajućem porastu psihičkih poteškoća među djecom i mladima. Odgovarali su i na pitanja novinara o inicijativi Domovinskog pokreta vezanoj uz Hrvate u Bosni i Hercegovini te o nastupu hrvatske nogometne reprezentacije.

Peternel: 'Vrijeme je za ozbiljnu raspravu o tome što hrvatska djeca uče iz nacionalne povijesti'

Uvodno, Igor Peternel je najavio okrugli stol koji će Klub zastupnika organizirati sljedećeg tjedna u Hrvatskom saboru: 'Za sljedeću srijedu u 11 sati pripremamo okrugli stol na kojem će brojni eminentni povjesničari i javni djelatnici raspravljati o tome što se zapravo uči u našim školama na nastavi povijesti, osobito kada je riječ o nacionalnoj povijesti, a sve u kontekstu obilježavanja 22. lipnja. Otvorit ćemo i pitanje treba li Hrvatskoj sveobuhvatna reforma nastave povijesti. Prije početka okruglog stola održat ćemo i konferenciju za medije na kojoj će se sudionici predstaviti javnosti'.

Čabaj: 'Hrvatska je platila nadzor mora milijune eura, a dronovi lete tek jednom tjedno'

Krešimir Čabaj osvrnuo se na raspravu o proglašenju prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa na moru te upozorio da Hrvatska nedovoljno koristi postojeće kapacitete za nadzor mora i zaštitu ribljeg fonda: 'Sam dokument ocjenjujemo pozitivnim i svaka mjera koja doprinosi boljoj kontroli granice i ribolovnog pojasa svakako je dobrodošla.

Međutim, ono što je ključno za ovu priču jest činjenica da je Hrvatska tijekom 2018. i 2019. godine od Izraela kupila šest dronova i lansirnu rampu u vrijednosti od približno pet milijuna eura upravo radi nadzora hrvatskog mora i morske granice. Prema podacima do kojih sam došao, svih šest dronova u proteklih šest godina ostvarilo je svega oko 260 do 270 naleta. Kada se to podijeli, dolazimo do podatka da jedan dron u prosjeku leti tek jednom tjedno. Ako smo već platili tu tehnologiju, onda je trebamo i koristiti'.

Dodao je kako prostorni plan sam po sebi neće zaštititi hrvatski Jadran: 'Papir nas neće spasiti od devastacije Jadrana. Poznato je da naš riblji fond ne ugrožavaju ni slovenska, ni crnogorska, ni albanska flota. Zna se odakle ugroza dolazi i imam dojam da Hrvatska to pitanje sustavno ignorira. Vrijeme je da se tome stane na kraj. Ako već imamo tehnologiju za tu svrhu, onda je trebamo koristiti', poručio je.

Biloglav: 'Sve više djece treba psihijatrijsku pomoć, a društvo se i dalje bavi posljedicama umjesto uzrocima'

Dr. Biloglav upozorio je na zabrinjavajuće trendove koje bilježe dječji psihijatri diljem Hrvatske: 'Ovih dana imamo priliku slušati upozorenja dječjih psihijatara o velikom porastu broja djece koja im se obraćaju za pomoć. U ordinacijama se pojavljuju sve mlađa djeca, a patologije koje su nekada bile iznimno rijetke danas su sve češće. Moramo se zapitati kakvu generaciju odgajamo i kakvo nas društvo očekuje kada ta djeca odrastu i preuzmu odgovornost za njegovo vođenje'.

Naglasio je kako se problem ne smije prepustiti isključivo liječnicima: 'Dječji psihijatri bave se posljedicama, a društvo se mora ozbiljno posvetiti uzrocima. Spominje se utjecaj društvenih mreža, što je svakako jedan od čimbenika, ali podsjećam i da su tijekom pandemije brojni stručnjaci upozoravali kako će tadašnje epidemiološke mjere ostaviti teške posljedice na djecu. Nažalost, danas svjedočimo upravo tome'.

Govoreći o nedavnom događaju u Taru, upozorio je i na sadržaje kojima su djeca izložena u javnom prostoru: 'Moramo se zapitati zašto dopuštamo da djeca budu izložena sadržajima koji ne mogu pozitivno utjecati na njihov psihološki razvoj. Problem je velik i zahtijeva ozbiljan angažman!'.

Dodao je kako iz vlastite liječničke prakse vidi posljedice koje ga posebno zabrinjavaju: 'Nakon gotovo četrdeset godina rada danas prvi put viđam djevojke od 14 ili 15 godina koje su, nažalost, trajno izgubljene i kod kojih terapijskim metodama više nije moguće postići rezultate koji bi im omogućili normalno uključivanje u društvo. Bojim se da već ozbiljno kasnimo'.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o inicijativi Domovinskog pokreta vezanoj uz položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, Peternel je poručio kako će stranka Dom i nacionalno okupljanje podržati sve što je doista korisno za Hrvate u BiH, ali da je za sada riječ tek o političkoj inicijativi koja nije ušla u službenu proceduru: 'Spremni smo razgovarati i podržati sve ono što je dobro za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Međutim, o nečemu možemo govoriti tek kada dobijemo nešto službeno što ulazi u saborsku proceduru. Za sada je to popis njihovih želja koji služi eventualnom podizanju rejtinga. Ono što je bitno jest da se za Hrvate u BiH treba zalagati uvijek, i načelno i politički, koliko god je to moguće', rekao je Peternel.

Dodao je kako se legitimno postavlja pitanje motiva i vremena pokretanja takve inicijative: 'Treba uvijek postaviti pitanje tko što radi i zašto, zašto se to pojavljuje, tko stoji iza toga i s kojim željama. Zašto recimo Penava sada ide s tim, a nije htio ići s listom za dijasporu kada smo i mi bili u Domovinskom pokretu, i kada je lista već bila pripremljena? Je li to zapravo isti nalogodavac? To su pitanja o kojima treba razgovarati!'.

Naglasio je kako se o Hrvatima u Bosni i Hercegovini mora voditi računa cjelovito i odgovorno: 'Hrvati u BiH su važni i treba ih zaštititi, ali treba voditi računa o svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Može li se istim dokumentom riješiti pitanje Hrvata u Zapadnoj Hercegovini i Hrvata u Travniku? O svemu tome treba razgovarati i o svemu voditi računa'.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o nastupu hrvatske nogometne reprezentacije, Čabaj je poručio kako se radilo o jednoj od najboljih utakmica dosadašnjeg dijela prvenstva: 'Pratio sam utakmicu, prvo poluvrijeme s većim zadovoljstvom, drugo s nešto manje. Prije svega, mislim da je to bio jedan lijep sportski događaj. Hrvatska i Engleska pokazale su najviše od svih dosadašnjih utakmica na prvenstvu. Bilo je užitak gledati dvije snažne europske reprezentacije. Volio bih da je ishod bio povoljniji za nas, međutim, kao što su i izbornik i igrači rekli, ništa nije izgubljeno.

Pred nama su dvije utakmice u kojima odlučujemo o svojoj sudbini ostanka na prvenstvu i uvjeren sam da će momci to prepoznati i znati iskoristiti u sljedećim susretima protiv Paname i Gane. Još jednom čestitam reprezentaciji, dobro su se borili, a profilirali smo i neka nova imena koja na prijašnjim prvenstvima nisu bila uz reprezentaciju! Ne treba strahovati za budućnost hrvatskog nogometa. Baturina je postigao prekrasan pogodak, a pohvalio bih i mladog Vuškovića koji se također pokazao na velikoj sceni. To nam je zalog za budućnost i svaka čast dečkima još jednom!'.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp