Dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević - pri osvrtu na javnu raspravu o prijedlozima novih prostornih i urbanističkih planova Grada Dubrovnika - istaknula je da je formalni dio postupka proveden korektno, ali da se sada mora raspravljati o sadržaju.
'Treba pošteno reći da je procedura provedena korektno. Javni uvid traje 30 dana, održana su javna izlaganja, građanima je omogućeno sudjelovanje, u postupak su ranije bili uključeni gradski kotari, mjesni odbori i drugi sudionici. To je standard koji treba pozdraviti. U tom dijelu nadležni Upravni odjel i pročelnik dr. sc. Božo Benić odradili su dobar posao', uvodno je rekla Knežević.
No upozorila je da dobra procedura ne može zamijeniti odgovore na ključna pitanja.
'Sada se mora razgovarati o sadržaju planova. Rasprava je pokazala da na neka od najvažnijih pitanja još uvijek nemamo jasne odgovore. Prvo je i osnovno pitanje za koliko se stanovnika Dubrovnik uopće planira. To nije tehničko pitanje, nego temeljno razvojno pitanje grada', istaknula je.
Dodala je da Dubrovnik ne može planirati budućnost ako se ne zna koliko ljudi u tom gradu treba živjeti i gdje će ti ljudi stanovati.
'Dubrovniku već danas nedostaju stanovi za brojne Dubrovčane, ali i za ljude bez kojih grad ne može normalno funkcionirati. Nedostaju nam kadrovi u zdravstvu, obrazovanju, komunalnom sustavu, javnim službama i drugim poslovima koji drže grad živim tijekom cijele godine. Zato prostorni plan ne može ostati na općoj tvrdnji da se stvaraju pretpostavke za razvoj. Mora se jasno reći koliki se broj stanovnika očekuje, gdje ti ljudi trebaju živjeti i kojom će infrastrukturom taj rast biti praćen', kazala je vijećnica.
Drugo veliko otvoreno pitanje, kako je naglasila, odnosi se na turističke kapacitete.
'Ako je turizam dominantna gospodarska grana Dubrovnika, moramo znati koliki broj turističkih postelja ovi planovi pretpostavljaju na širem području grada. Posebno je važno znati koliko tog kapaciteta ostaje lokalnom stanovništvu, a koliko se otvara velikim investitorima. To je pitanje ravnoteže. Dubrovniku ne treba razvoj koji će dodatno istiskivati lokalne ljude iz prostora i iz gospodarstva', upozorila je.
Posebno je zabrinjava pitanje koje se na raspravi otvorilo u vezi s Dubrovačkim primorjem.
'Iz jučerašnje rasprave proizlazi da daljnje širenje stambenih zona u naseljima Dubrovačkog primorja ozbiljno ograničavaju planirane trase autoceste, brze ceste i željeznice. To je vrlo ozbiljna informacija. Autocesta i brza cesta Dubrovniku jesu važne, osobito zbog povezivanja i rasterećenja postojećih prometnica, ali sada jasnije vidimo da rješenje jednog problema može otvoriti drugi problem', rekla je.
Prema njezinim riječima, ako prometni koridori dugoročno zatvore razvojne mogućnosti Dubrovačkog primorja, Dubrovnik će platiti previsoku prostornu cijenu.
'Prema onome što je predstavljeno, Komolačka dolina može biti značajan prostor za buduće stanovanje i može primiti nekoliko tisuća novih stanovnika, ali nakon toga postavlja se pitanje kamo dalje. Ako Dubrovačko primorje ostaje blokirano prometnim koridorima, mora se otvoriti i šire pitanje trase jadransko-jonskog pravca', navela je Knežević.
Naglasila je i da Dubrovnik ima pravo tražiti da se razmotre druga prometna rješenja, osobito ona koja tranzit promatraju u širem regionalnom okviru.
'Ne smije biti zabranjeno razgovarati o tome je li autocesta kroz Dubrovačko primorje jedino moguće rješenje. Ako postoji mogućnost da se dio šireg tranzitnog pravca rješava kroz zaleđe, uključujući prostor Popova polja, onda i o tome treba ozbiljno razgovarati. Dubrovnik ne smije izgubiti razvojni prostor zbog tranzita koji nije samo dubrovački problem', rekla je.
Knežević se osvrnula i na pitanje Srđa, ističući da se u predloženom planu predviđa gašenje dosadašnjih građevinskih mogućnosti na platou Srđa, osim u funkciji rekreacijske zone.
'To je važna promjena i o njoj treba otvoreno razgovarati. Srđ se desetljećima spominjao i kao mogući prostor za širenje Dubrovnika, pa i kao prostor za neki budući novi Dubrovnik. Sada se, međutim, pokazuje da se taj prostor u ovom postupku zapravo ne može ozbiljno razmatrati za takvu namjenu dok se ne promijene planovi više razine, prije svega županijski prostorni plan', izjavila je.
To, kako smatra, znači da se pitanje Srđa kao moguće dugoročne razvojne rezerve grada odgađa za još jedan planski ciklus.
'U praksi to može značiti pet, deset ili više godina prije nego što se o tome uopće može početi ozbiljno planirati. To jest problem samog sustava prostornog planiranja u Hrvatskoj, ali je i političko pitanje za Dubrovnik. Ako se već sada vidi da grad nakon Komolačke doline nema dovoljno jasnu dugoročnu razvojnu rezervu, ne može se zadovoljiti odgovorom da se o Srđu sada ne može govoriti jer viši plan to ne dopušta. Upravo zato treba već sada otvoriti pitanje promjene viših planova', poručila je.
Upozorila je da javna rasprava ne smije ostati samo formalni dio procedure.
'Dubrovnik mora znati za koliko stanovnika se planira. Mora znati koliki turistički kapacitet želi. Mora znati gdje će živjeti ljudi koji će u tom gradu raditi. Mora znati što se događa nakon Komolačke doline. Mora znati hoće li prometni koridori riješiti promet ili zaključati razvoj Dubrovačkog primorja. I mora znati odustaje li se od Srđa kao moguće razvojne rezerve na desetljeće ili dulje.
Ovi planovi nisu samo karte. Oni su odluka o tome kakav će Dubrovnik biti u idućih nekoliko desetljeća. Zato ćemo u javnoj raspravi sudjelovati ozbiljno, s konkretnim primjedbama i prijedlozima. Podržat ćemo ono što je dobro, ali nećemo pristati da se najvažnija pitanja ostave neodgovorena', poručila je gradska vijećnica Centra.
