Splitska Riva danas je bila mjesto upoznavanja sa svakodnevicom slijepih i slabovidnih osoba. Županijska udruga slijepih Split na dnu Marmontove ulice obilježila je Međunarodni dan bijelog štapa edukativnim aktivnostima kojima je upozorila na važnost pristupačnosti, samostalnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s oštećenjem vida u društvu.
Građani su mogli isprobati simulacijske naočale i doznati kako različiti tipovi i stupnjevi oštećenja vida utječu na svakodnevno snalaženje. Predstavljena su i pomagala kojima se slijepe osobe koriste, s posebnim naglaskom na ona namijenjena obrazovanju učenika i studenata.
– Drugu godinu zaredom obilježavanje organiziramo na Rivi kako bismo educirali građane i približili im svakodnevicu osoba s invaliditetom, posebno slijepih i slabovidnih. Želimo smanjiti nelagodu i strah pri pristupanju slijepoj osobi te kroz izravne susrete potaknuti uključivanje u društvo – kazao je Ivan Tokić, predsjednik Županijske udruge slijepih Split.
Dio aktivnosti bio je posvećen pravilnom pristupu slijepoj osobi i načinima pružanja pomoći, kako bi ona bila korisna i usklađena s potrebama osobe kojoj se pruža.
– Simulacijskim naočalama željeli smo približiti iskustvo gubitka vida, što mnoge iznenadi i potrese. Donijeli smo i igru s visećom kuglom koja pokazuje koliko je bez vida zahtjevno izvesti čak i jednostavne pokrete – objasnio je Tokić.
Upozorio je i na razlike u mogućnostima socijalizacije. Prema njegovim riječima, osobe koje su vid izgubile kasnije u životu često su prethodno imale više prilika za obrazovanje, stvaranje poznanstava i razvijanje socijalnih vještina.
– U prošlosti osobe s invaliditetom nisu bile uključivane u redovni obrazovni sustav, što je ograničavalo i njihove mogućnosti druženja. Zapošljavanje slijepih osoba zato je ključno za kvalitetu života. Posao nije samo izvor prihoda nego i razlog za ustajanje ujutro, prilika za druženje, stvaranje prijateljstava i očuvanje dostojanstva – istaknuo je.
Razvoj tehnologije olakšava svakodnevicu, no prilagođena pomagala i dalje predstavljaju velik trošak.
– Dostupnost pomagala raste, a cijene se smanjuju zahvaljujući korištenju postojeće tehnologije, primjerice govornog izlaza mobitela, umjesto ugradnje zasebnih sustava. Ipak, mnogo toga i dalje plaćamo znatno skuplje. Kuhinjska vaga prilagođena slijepim osobama stoji 180 eura, dok se standardna može kupiti za 15 do 20 eura – naveo je Tokić.
Ocijenio je da Split, kao i većina gradova u Hrvatskoj, još zaostaje za europskim standardima pristupačnosti.
– Pomaka ima, od prilagodbe semafora na raskrižjima do zvučnih najava u dizalima i na autobusnim stajalištima, ali u gradu trenutačno imamo samo jednu traku vodilju. U zgradi Županije postavljene su zvučne najave u novom dizalu – kazao je.
Upozorio je i na potrebu izmjene gradskih propisa kojima se uređuju povlastice za umirovljenike.
– Osobe u invalidskoj mirovini trebale bi moći ostvariti prava poput božićnice i besplatne pokazne karte bez obzira na dob. Netko zbog invaliditeta ode u mirovinu već s 40 ili 50 godina, a zbog dobnih uvjeta ne može koristiti pogodnosti koje imaju drugi umirovljenici. Mjerilo bi trebalo biti službeno rješenje o mirovini, a ne godine života – poručio je Tokić.
Na problem zapošljavanja posebno je upozorila Ivana Mitar, dopredsjednica Županijske udruge slijepih Split i pravnica.
– U svakodnevnim susretima ljudi uglavnom žele pomoći, ponekad se čak i prepiru oko toga tko će nam pružiti podršku. Najveći je problem zapošljavanje. Zaposleno je svega pet posto slijepih osoba, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu – istaknula je Mitar.
Koliko podrška udruge znači u svakodnevnom životu, posvjedočila je Silvana Torlak, koja je slabovidna više od 30 godina. Riječ je, kaže, o nasljednoj bolesti prisutnoj kod više članova njezine obitelji.
– Mogu reći da sam tek prije dvije godine, uz podršku udruge, počela stvarno živjeti. Izlazimo, putujemo, idemo u kazalište i sudjelujemo u kreativnim radionicama. Sve nam to puno znači jer nam omogućuje druženje i veću samostalnost – kazala je Torlak.
Upozorila je da kretanje Splitom otežava nedostatak vodilica za orijentaciju, kakve postoje u Zagrebu, ali i nedovoljna osviještenost građana o značenju bijelog štapa.
– Dogodilo mi se da sam pola sata čekala na pješačkom prijelazu dok mi netko nije prišao i pitao trebam li pomoć. Ima ljudi koji spontano pomognu, ali mnogi još ne znaju što bijeli štap znači. Potrebno je više govoriti o našim potrebama i pravima te educirati građane o tome kako nam mogu pomoći – istaknula je.
Obilježavanju se pridružio i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji je podsjetio da je Županijska udruga slijepih Split ovogodišnja dobitnica kolektivne nagrade Splitsko-dalmatinske županije.
– Čestitam im njihov dan, ali važno je da njihov dan bude svaki dan i da toga budemo svjesni. Oni u duši i srcu sigurno vide puno dalje od mnogih od nas koji mislimo da dobro vidimo. Županija kontinuirano podupire rad udruge, od nabave kombija do aktivnosti kojima se osobama s oštećenjem vida približavaju kulturni sadržaji, poput izložbi u Arheološkom muzeju u Splitu. Sredstva za rad udruga iz županijskog proračuna izdvajamo svakog mjeseca, čime im osiguravamo stalnu podršku – kazao je Boban.
Ocijenio je da je dostupnost javnih sadržaja danas znatno bolja nego prije deset ili dvadeset godina, ali i naglasio da treba nastaviti raditi na ravnopravnom pristupu svim institucijama i ustanovama. Kao primjer naveo je zgradu Županije, u kojoj je vanjskim dizalom osobama s invaliditetom omogućen samostalan pristup uredima sve do petog kata.
– Nastavit ćemo aktivno podržavati rad udruge i projekte namijenjene slijepim i slabovidnim osobama. Naš je cilj osigurati potpunu ravnopravnost u svim sferama javnog života, a na tom putu nastavit ćemo poboljšavati pristupačnost javnih prostora i institucija diljem županije – poručio je Boban.
