Iako se u Hrvatskoj prodaje sve manje nekretnina, cijene i dalje rastu. O razlozima takvog trenda, razlikama između obale i kontinenta te stanju na tržištu novogradnje za HRT je govorila Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Ustvrdila je kako su na hrvatskom tržištu nekretnina ''prosječene cijene i dalje porasle', ali pritom istaknula kako 'prosjeci ne govore dovoljno' s obzirom na to da postoje 'velike razlike između Zagreba, turističkih središta na obali i drugih dijelova Hrvatske'.
'Pada broj realiziranih kupoprodaja u obalnim županijama značajno, ali i u Zagrebu je postotak relativno visok', kazala je članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama, HGK.
Pritom je istaknula kako 'postoje velike razlike ovisno o vrsti nekretnina, radi li se o novogradnji, rabljenom stanju, kući ili zemljištu te velike geografske razlike'.
Što se tiče trenda pada broja realiziranih kupoprodaja Mihaljinec Knežević je rekla kako on postoji 'zadnjih par godina' te ocijenila kako to upućuje na to da ne postoji dovoljno ponude na tržištu.
'To je kroničan problem hrvatskog tržišta nekretnina. Nemamo ni dovoljno novosagrađenih stanova, prosječnih, a da ne pričam priuštivih', rekla je.
'Fond rabljenih nekretnina je doslovno potrošen. To su nekretnine u koje se godinama nije ulagalo i na onim područjima gdje nema velike gospodarske aktivnosti je pogotovo tako, a to je postojeći fond iz kojeg se jako puno prodalo u zadnjih par godina, tako da imamo veliki problem s dostupnosti ponude', pojasnila je.
Mihaljinec Knežević je ponovila kako prosjeci na tržištu nekretnina 'ne govore dovoljno' te kako su 'maltene irelevantni za kupce', ali ako se uspoređuju cijene, one su najviše u turističkim mjestima.
'U turističkim središtima na obali, u Dubrovniku, Rovinju i Opatiji, onda slijedi Zagreb i onda slijedi kontinent gdje su prosječne cijene znatno niže nego na ova druga dva područja', istaknula je.
Osnovni razlog formiranja cijelog tržišta nekretnina na hrvatskoj obali je turizam, objasnila je Mihaljinec Knežević, pritom dodavši kako u nekim mjestima 'nema maltene nikakve druge gospodarske aktivnosti osim turizma'.
'To je jedan veliki problem zato što ti gradovi najviše žive ljeti kad znamo da ostatak godine nema dovoljno gospodarske aktivnosti niti društvenih sadržaja, sve je fokusirano na turizam. Primarno kupuju stranci koji više ne kupuju samo second homes, nego i grade nekretnine za turistički najam', kazala je.
'Zbog situacije na tim emitivnim tržištima vidimo velik utjecaj na hrvatske gradove po obali. Tako smo vidjeli značajan pad kupoprodaja u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji', dodala je.
Razlog zašto cijene nekretnina u Hrvatskoj ostaju visoke ili čak nastavljaju rasti, unatoč smanjenom broju kupoprodaja, Mihaljinec Knežević je opisala kao 'strukturalan i vrlo kompleksan problem'.
'Ako krenemo od prostornog planiranja, mi jednostavno nemamo dovoljno velikih zemljišta. Nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu, niti gospodarsku aktivnost ni sadržaj za svakodnevan život mladih van Zagreba i turističkih središta na moru', ocijenila je.
'Turizam, pogotovo na moru, utječe na tržište nekretnina i već godinama se dovoljno ne gradi, a potražnja postoji. Dapače, ona se i stimulirala aktivno kroz neke programe koje je nudila država. Jednostavno, uvijek se netko mora iseliti iz zajedničkog kućanstva i preseliti, a postoji velik broj investicija u nekretnine kako bi se sačuvala vrijednost novca od inflacije', zaključila je.
