Javno događanje pod nazivom 'Što kad nestanu sjećanja?' održat će se danas u 18 sati u prostorijama Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. Ova važna tribina organizira se u sklopu projekta ADRINCLUSIVE, sufinanciranog kroz program Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., a kao najavu donosimo tekst Vitomira Višića, psihijatar koji će sudjelovati na panelu.
- U našem svijetu koji stari, demencija je jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova našeg vremena. U vremenu pred nama samo će rasti važnost ovog javno zdravstvenog problema.
Zadnji pokazatelji govore u prilog tome da na svjetskoj razini svake tri sekunde dogodi se novi slučaj demencije. Zbog toga je od iznimne važnosti naše razumijevanje progresije, dijagnostičkih alata te liječenja same bolesti. Osobito jer se danas ove bolesti dijagnosticiraju u sve ranijoj dobi i u ranijim stadijima.
Do 75% slučajeva demencije u svijetu nije dijagnosticirano. Alzheimerova bolest je najčešći oblik, odgovoran za 60–70% slučajeva.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa u svom raportu iz 2026. da će broj oboljelih rasti sa sadašnjih 55 milijuna oboljelih na 139 milijuna do 2050. godine. Predviđa se i da će trošak skrbi rasti s 1,3 bilijuna US $ u 2019., na 2,8 bilijuna US $ do 2050.
U svom zadnjem izvještaju iz 2024. Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' navodi da je u RH Alzheimerova bolest najčešći oblik demencije, odnosno sudjeluje sa 60 do 80 % u svim demencijama. Osim toga, vodeći je uzrok funkcionalne nesposobnosti kod osoba starijih od 65 godina, a također predstavlja i četvrti najčešći uzrok smrti.
Prevalencija ove bolesti u dobnoj skupini starijih od 65 godina iznosi 7 %, dok u dobnoj skupini starijih od 85 godina iznosi čak 32 %.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. OECD) u svojoj publikaciji o zdravlju u Europi navodi kako je 2018. godine oko 7 % populacije EU starije od 60 godina imalo demenciju. Zbog starenja populacije očekuje se da će ovaj postotak do 2040. godine rasti na preko 8 %. OECD navodi da Hrvatska spada u zemlje u kojima prevalencija demencija u osoba starijih od 60 godina iznosi oko 4 % ili manje. Sličnu procjenu prevalencije demencija za Hrvatsku pokazuju i rezultati projekta EUROSTAT 'Morbidity Statistics'. Procjena je da u RH imamo između 94.000 i 102.000 oboljelih od demencije. No, s obzirom na skrb o dementnima, 400.000 ljudi su dotaknuti stanjem demencije u Hrvatskoj. Stoga se skrbnicima treba obratiti posebna pažnja.
Moguće je i smanjiti rizične faktore za nastanak demencije. Demencija se može prevenirati edukacijom i tako rizik od njene pojave smanjiti za 5 %; ako osoba pazi na sluh, rizik za pojavu demencije smanjuje se za još 7 %, ako se pazi na visoke masnoće, za još 7 % se može smanjiti, kontrolirati depresiju 3 %, traume glave, držati pod kontrolom dijabetes, tjelesnu težinu, vid, socijalne interakcije, čisti zrak – kad se zbroje svi ti utjecaji, za 45 % se može prevenirati nastanak demencije.
Važno je da se osoba što ranije dijagnosticira, liječi i ostane u svojoj sredini, što povećava sposobnost za samostalan život te odgađa hospitalizaciju i smještaj u dom. To za rezultat ima benefit po oboljelu osobu ali i smanjuje i zdravstveno, socijalno i financijsko stanje obitelji, skrbnika i opterećenje društva.
U liječenju Alzheimerovu bolesti postoji pet registriranih antidementiva. Moderna istraživanja daju nam za pravo vjerovati da ćemo u skoroj budućnosti imati i nekih noviteta u liječenju ovih bolesti. Međutim, ne smijemo zaboraviti i neurorehabilitaciju kao i nefarmakološke oblike liječenja poput vježbi za mentalnu kondiciju, altruizam i pomaganje drugima, postavljanje dostižnih ciljeva, razgovori, bavljenje sportom, hobijima, šaliti se, smijati, prisjećati se sretnih dana.
