O povijesnom nasljeđu svetog Ivana Pavla II. i njegovoj posebnoj povezanosti s hrvatskim narodom govorio je bivši hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. emeritus Emilio Marin na svečanoj tribini u organizaciji Hrvatske paneuropske unije, Hrvatskog diplomatskog kluba i Hrvatske udruge Benedikt.
Tribina pod nazivom 'Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju' održana je u dvorani 'Vinko Draganja' Dominikanskog samostana u Splitu jučer, 10. listopada 2026. Moderirao ju je prof. dr. sc. Ivan Pavić. Uvodno se u ime suorganizatora obratio prof. emeritus Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, istaknuvši da se Ivana Pavla II. s pravom može nazvati jednim od očeva ujedinjene Europe. Naglasio je da je papa imao iznimne zasluge u prevladavanju blokovskih podjela te otvaranju i spajanju istočnoga i zapadnog 'plućnog krila' Europe.
U ime Hrvatske udruge Benedikt okupljene je pozdravio predsjednik udruge Radoslav Zaradić, podsjetivši da hrvatski narod trajno nosi Ivana Pavla II. u srcu zbog njegove iznimne potpore u najtežim trenucima borbe za samostalnost i slobodu. Posebno je istaknuo povijesni pohod Mariji Bistrici 1998. i proglašenje kardinala Alojzija Stepinca blaženim kao jedan od važnih događaja hrvatske duhovne i nacionalne povijesti.
Poseban naglasak stavljen je na lokalne inicijative u Splitu. Zaradić je s ponosom istaknuo da je Gradsko vijeće Splita usvojilo zaključak kojim se, nakon višegodišnjeg zalaganja, među ostalima, i Hrvatske udruge Benedikt, odobrava postavljanje spomenika Ivanu Pavlu II. na Trgu dr. Franje Tuđmana ispred Crkve sv. Frane. Udruga se ujedno aktivno zalaže za primjerno uređenje i postavljanje spomen-obilježja na Žnjanskom platou, gdje je papa 4. listopada 1998. predvodio povijesno misno slavlje pred stotinama tisuća vjernika.
Središnje izlaganje održao je, kako je ranije navedeno, prof. emeritus Emilio Marin, arheolog, diplomat i član Papinskog odbora za povijesne znanosti, koji je od 2004. do 2011. obnašao dužnost veleposlanika RH pri Svetoj Stolici. Prisjetio se zanimljive anegdote iz ožujka 2004., kada je tijekom leta za Split odlučio prihvatiti ponudu ministra vanjskih poslova i preuzeti diplomatski mandat u Vatikanu. Podsjetio je i na dirljivu činjenicu da je hrvatsko državno izaslanstvo 22. veljače 2005. imalo posljednju službenu državničku audijenciju u životu Ivana Pavla II.
Osvrćući se na diplomatske napore za međunarodno priznanje Hrvatske, prof. Marin otkrio je detalje misije vatikanskog ministra vanjskih poslova Jean-Louisa Taurana u ljeto 1991. Tauran se iz Beograda vratio u Vatikan s ključnim izvješćem za papu u kojem je naveo rečenicu 'Jugoslavija je mrtva', što je, prema Marinovu tumačenju, predstavljalo važnu prekretnicu u oblikovanju vatikanske politike prema međunarodnom priznanju Hrvatske i Slovenije. Marin je također analizirao ulogu triju istaknutih povijesnih ličnosti - Ivana Pavla II., Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova - u slomu komunističkih režima i prevladavanju europskih podjela.
U završnom dijelu tribine i raspravi s publikom, u kojoj je sudjelovao i akademik Mislav Ježić, otvoreno je pitanje kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Prof. Marin istaknuo je da tijekom rada mješovite komisije srpska strana nije iznijela nove dokumente koji bi ga kompromitirali. Prema njegovim riječima, predsjednik komisije potvrdio mu je da nastavak postupka ovisi o papinskoj procjeni crkvenih okolnosti. Prof. Marin zaključio je da u današnjem svijetu, opterećenome s više od 150 oružanih sukoba, vatikanska diplomacija ostaje jedna od posljednjih utvrda autentičnog multilateralizma i zagovornica mira.
