Uz lik svetog Nikole, na njegov spomendan 6. prosinca, vezuje se i lik Krampusa - pojavljuju se u paru. Dok je prvi omiljen, drugog se djeca pribojavaju.
Dok sveti Nikola, prema običaju, nosi poklone dobroj djeci, od Krampusa dobivaju šibe. Barem im tako roditelji kažu. A zašto?
Krampus je, naime, polukoza, poludemon. Prema legendi, on tuče ljude, odnosno zločestu djecu, i to kako bi ona postala dobra.
Naziv mu korijene vuče od njemačke riječi 'krampen' koja u prijevodu znači kandža. Prema norveškoj je mitologiji pak sin vladara podzemlja.
Krampus ima rogove. Nosi lance i zvona. U rukama su mu šibe.
U određenim razdobljima Krampus je čak bio i zabranjivan. Katolička crkva protivila se tom liku, ali i fašisti za vrijeme Drugog svjetskog rata, piše National Geographic.
U nekim europskim zemljama - Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Češkoj - počela se primjenjivati nova praksa vezana uz Krampusa. Muškarci se odijevaju u vragove i straše prolaznike na ulicama.