Jačanje europskog jedinstva, sigurnosti i suradnje u podunavskom prostoru bile su središnje teme 52. Paneuropskih dana Paneuropske unije Njemačke, koji se održavaju u Ingolstadtu pod geslom 'Ujedinjenje umjesto sloma!'.
Na svečanom otvorenju skupa sudjelovali su hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, zamjenica predsjednika Vlade Bavarske Ulrike Scharf, zastupnica u Europskom parlamentu Angelika Niebler, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt te brojni sudionici iz 14 europskih država.
Glavni govornik na konferenciji bio je ministar Gordan Grlić Radman. Govoreći o proširenju Europske unije ministar je kazao kako proširenje na zemlje jugoistočne Europe pridonosi stabilnosti cijelog kontinenta te da Hrvatska snažno podupire zemlje kandidatkinje, osobito u području vladavine prava i usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Pohvalio je Paneuropsku uniju kao najstariji europski pokret za ujedinjenje, istaknuvši da Europa ne nastaje samo kroz institucije, nego i kroz ljude i regije.
Govoreći o hrvatskoj zajednici u Njemačkoj, rekao je kako su Hrvati u Njemačkoj toliko dobro integrirani da se više ne smatraju strancima, nego su postali dio njemačkog društva. Posebno je istaknuo uspješnu suradnju kroz Bavarsko-hrvatsku i Baden-Württembergsko hrvatsku komisiju, čiji će se model proširiti i na saveznu pokrajinu Hessen. Naglasio je i da gospodarska suradnja Hrvatske i Njemačke značajno doprinosi jačanju europske sigurnosne i energetske neovisnosti, dok je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vlade naveo ulazak Hrvatske u europodručje i Schengen.
Govoreći o budućnosti Europe u novim geopolitičkim okolnostima, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić naglasio je da se 'Europa doista nalazi na povijesnoj prekretnici' te upozorio kako se suočava sa silama koje nastoje zaustaviti njezin napredak. Istaknuo je da 'oživljavanje različitih oblika imperijalizma i nacionalizma ponovno vodi naš kontinent prema fragmentaciji i podjelama', zbog čega odgovor na rastuće sigurnosne izazove može biti samo snažnija europska integracija i veća strateška autonomija Europske unije.
'Paneuropski odgovor na eroziju globalnog poretka glasi: europska neovisnost i snažna politička integracija', poručio je, naglasivši kako integraciju treba dodatno produbljivati među državama koje su spremne graditi ujedinjenu Europu kao istinsku političku silu. Istodobno je istaknuo da paneuropska ideja nije usmjerena protiv opstanka europskih nacija, već da joj je cilj osigurati da suradnja i solidarnost među europskim narodima imaju prednost pred sukobima i podjelama.
Pozivajući se na utemeljitelja Paneuropskog pokreta Richarda Coudenhove-Kalergija, podsjetio je kako je još prije više od jednog stoljeća upozoravao da je 'Europa gotovo izgubila samopouzdanje i očekuje pomoć izvana: jedni od Rusije, drugi od Amerike. Obje su nade smrtonosna opasnost za Europu. Europu neće spasiti ni Istok ni Zapad: Rusija je želi osvojiti, Amerika kupiti.'
U ime Bavarske okupljenima se obratila zamjenica predsjednika vlade Ulrike Scharf. Odala je priznanje Richardu Coudenhove-Kalergiju, koji je prije više od 100 godina osnovao Paneuropsku uniju: 'Vjerovao je u jedinstvo umjesto podjela. Njegova poruka bila je jednostavna i snažna: Europa se ujedinjuje ili Europa propada.' Prema njezinim riječima, Europska unija danas više nego ikada ponovno treba usmjerenje 'kao zajednica vrijednosti, kao zajednica slobode i kao zajednica zajedničke sudbine'. Zato je, istaknula je, geslo ovih Paneuropskih dana 'Ujedinjenje umjesto sloma!' politička zadaća našega vremena.
Ministrica se odlučno usprotivila onima koji, poput AfD-a i Vladimira Putina, pokušavaju uništiti europsko ujedinjenje: 'Žele nas podijeliti i posijati nepovjerenje.' Tko se, poput izaslanstva AfD-a koje sada sudjeluje na gospodarskom summitu u Sankt Peterburgu, 'uključuje u Putinovu igru – ne slučajno, nego svjesno.' Cilj je, prema njezinim riječima, jasan: 'Potpuno ukinuti demokraciju i uništiti našu Europu sa svim njezinim postignućima. Moramo se tome suprotstaviti, i to odlučno i zajednički!' Rusija se, dodala je, doduše predstavlja kao velika sila, no fasada Putinova režima počinje se urušavati. Snaga Europe proizlazi iz njezinih regija, zbog čega je Bavarska bila među pokretačima Strategije za dunavsku regiju te je želi i dalje razvijati zajedno sa zemljama poput Austrije, Mađarske i Hrvatske.
Predsjednik Paneuropske unije Njemačke Bernd Posselt citirao je španjolskog filozofa i paneuropejca Salvadora de Madariagu, koji je Rajnu i Dunav nazvao dvjema rijekama sudbine Europe. Istaknuo je kako se upravo uz njihove obale oblikovala prva Europa, keltska Europa, te da je kroz povijest između tih dviju regija postojao stalan kulturni i politički dijalog. Kao primjer naveo je Habsburgovce, koji su potekli iz područja uz Rajnu, a iz Beča izgradili nadnacionalnu Podunavsku Monarhiju, dok je kneževska kuća Lihtenštajn svoje korijene imala na prostoru Donje Austrije i Moravske, a danas vlada državom na Rajni.
Posselt je naglasio kako se današnje europske prijestolnice Strasbourg, Luxemburg i Bruxelles nalaze u rajnskom prostoru, no da su prvi poticaji europskom ujedinjenju došli upravo iz Beča, gdje je Richard Coudenhove-Kalergi 1922. godine objavio svoj prvi poziv na europsko jedinstvo, a prije sto godina organizirao prvi europski kongres u povijesti. Kako je istaknuo, 'europska ideja krštena je dunavskom vodom'.
Govoreći o europskoj integraciji, podsjetio je na dug i zahtjevan put Austrije prema europskim strukturama te odao priznanje istaknutim paneuropskim političarima poput Aloisa Mocka, Wolfganga Schüssela i Brune Kreiskog. Posebno je istaknuo povijesnu ulogu Mađarske u rušenju Željezne zavjese kroz Paneuropski piknik 19. kolovoza 1989. godine te izrazio zadovoljstvo što Poljska, Mađarska i Češka ponovno preuzimaju ulogu pokretača europskog ujedinjenja.
