U Dispanzeru za ranu intervenciju u djetinjstvu (RID), koji je počeo raditi tijekom listopada, a prve male pacijente primio prošlog tjedna, priređena je mala svečanost.
Nove prostorije obišli su ministrica zdravstva Irena Hrstić te splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, kao i čelnici zdravstvenih ustanova.
Na jednom mjestu Dispanzer će okupiti stručnjake različitih profila kako bi djeca s razvojnim teškoćama i njihove obitelji što brže dobili potrebnu pomoć.
Ravnatelj Doma zdravlja dr. Marko Rađa kazao je kako su prva djeca stigla prošlog tjedna, a njegov je rad u međuvremenu ugovoren s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) kao poseban program.
Trenutačno radi devetero stručnjaka: dva logopeda, dva psihologa, dva radna terapeuta, dva edukacijska rehabilitatora i, kao najvažnija osoba, koordinator rane intervencije.
– Ideja je da na jednom mjestu pokušamo objediniti podatke o svoj djeci kojoj je potrebna rana intervencija i neki oblik zdravstvene ili socijalne skrbi. Još uvijek nemamo formalni registar, ali želimo uspostaviti barem neformalni, kao i koordinirati sve dijelove sustava – kazao je Rađa.
Istaknuo je kako je zdravstveni sustav unutar sebe relativno dobro koordiniran, ali suradnja sa sustavima socijalne skrbi, obrazovanja i udrugama još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.
Plan je tu koordinaciju podignuti na znatno višu razinu.
– Ovih devetero ljudi nije konačan broj stručnjaka koji će raditi u dispanzeru. Tijekom zime planiramo proširivati tim, ovisno o potrebama. Upravo je završio natječaj za zapošljavanje novih logopeda i presretan sam što je za četiri radna mjesta pristiglo više od 20 prijava – otkrio je Rađa.
Naglasio je kako je otvaranje dispanzera tek prvi korak u organiziranijoj skrbi za najmlađe.
– Nažalost, danas još uvijek nemamo sustavno prikupljene podatke o tome koliko djece treba ovakvu pomoć. Pacijenti se gube između različitih sustava i nemamo pravu informaciju o stvarnim potrebama. Prvi nam je cilj upravo to utvrditi kako bismo mogli odgovarajuće reagirati – objasnio je.
Roditelji će se u dispanzer javljati preko primarnih pedijatara, ali bez klasične uputnice.
Dispanzer radi u dvije smjene, od 7 do 20 sati, a stručnjacima je na raspolaganju pet prostorija. Uz stalno zaposlene logopede, psihologe, edukacijske rehabilitatore i radne terapeute, predviđena je i vanjska suradnja s pedijatrima i neuropedijatrima.
Župan je zahvalio ministrici i ravnatelju Doma zdravlja na realizaciji projekta, posebno ističući važnost njegova ulaska u sustav financiranja HZZO-a.
– To je iznimno važno iz financijskih razloga, i za Dom zdravlja i za Splitsko-dalmatinsku županiju. Okidač za pokretanje ovog projekta sve su veće potrebe djece u rehabilitacijskom i logopedskom dijelu – kazao je Boban.
Upozorio je na podatke o djeci koja ne upisuju prvi razred osnovne škole u predviđenoj dobi.
– Nemamo još potpun registar, ali okvirno znamo da se gotovo svake godine, posljednjih nekoliko godina, oko 10 posto djece koja bi trebala krenuti u prvi razred ne upiše iz različitih razloga. To nam je bio pokazatelj da u ovom segmentu nešto zaista moramo napraviti – rekao je župan.
Posebno ga, istaknuo je, raduje to što će se usluge dispanzera uskoro početi pružati i izvan Splita.
– U dogovoru s ravnateljem Markom Rađom, kako budemo povećavali broj članova tima, ovu ćemo uslugu približavati malim pacijentima diljem naše županije. Neće se raditi samo ovdje, nego i na terenu, i to vrlo brzo. Moramo omogućiti dostupnost ovakve skrbi i stanovnicima Dalmatinske zagore, a u dogledno vrijeme i otoka – najavio je Boban.
Pohvalio je i mlade stručnjake koji su se uključili u rad dispanzera.
– Riječ je o mladim, stručnim kadrovima koji će biti od velike pomoći roditeljima, a prije svega njihovoj djeci. Cilj je pružiti djeci svu potrebnu terapiju, brigu i njegu u najranijoj dobi kako bi im se omogućilo kvalitetno odrastanje, u sigurnim obiteljima i sigurnom društvu – poručio je.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić čestitala je ravnatelju Rađi, županu Bobanu i stručnom timu na početku rada dispanzera. Posebno ju se dojmio rad u dvije smjene.
– Ono što razlikuje ovaj tim od dosad otvorenih jest činjenica da već od početka radi u dvije smjene, i ujutro i poslijepodne. To znači da su se uspjeli dobro kadrovski ekipirati. Doktor Rađa napravio je i jasan protokol postupanja, a ključna je ideja da se djeca i njihove potrebe objedine na jednom mjestu, nakon čega stručnjaci procjenjuju potrebe i individualno pristupaju svakom djetetu – kazala je ministrica.
Naglasila je kako je rana intervencija posebno važna u prve tri godine djetetova života.
– Prema istraživanju koje je UNICEF proveo 2020. godine, procijenjeno je da u Hrvatskoj oko 24 tisuće djece ima potrebu za određenim oblikom rane intervencije. Govorim o tadašnjim podacima, a najveće su potrebe upravo do treće godine života – istaknula je Hrstić.
Dodala je kako je Splitsko-dalmatinska županija četvrta koja je uspostavila ovakav oblik sveobuhvatne skrbi kroz cjelodnevni rad te da interes za otvaranje sličnih ambulanti pokazuju i druge županije.
Ministrica je upozorila i na dosadašnju raspršenost stručnjaka i usluga između zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sustava.
– Prema podacima kojima raspolažemo, u zdravstvenim ustanovama imamo oko 330 logopeda. No stručnjaci su dosad bili raspoređeni u različitim sustavima, od obrazovanja do socijalne skrbi. Ideja je objediniti ih kroz zdravstvenu djelatnost i dispanzere kako ne bi dolazilo do dupliciranja usluga i rasipanja kadrova – pojasnila je.
Istaknula je kako se ne može jednoznačno govoriti o nedostatku određenog broja stručnjaka dok se ne utvrde stvarne potrebe.
– Upravo zato što su usluge dosad bile nejednako dostupne i neujednačene kvalitete, objedinjavanje timskog rada predstavlja velik pomak. Koordinator će dalje upućivati djecu, a tim će procjenjivati njihove potrebe. Smatram da je to izniman napredak u dostupnosti i kvaliteti usluge – poručila je ministrica.
Na pitanje o iskustvima županija u kojima su slični dispanzeri već otvoreni, Hrstić je odgovorila kako su se djeca koja su ranije bila obuhvaćena različitim oblicima skrbi sada počela centralizirano javljati za usluge rane intervencije.
– Konkretne brojke o broju djece koja su prošla kroz te ambulante prate se na razini domova zdravlja i trenutačno ih nemam. Važno je da govorimo o stručnjacima koji su ranije radili u različitim sustavima, a ne nužno u zdravstvu – rekla je.
Tijekom posjeta otvoreno je i pitanje sve većeg broja djece s teškoćama u razvoju koja se uključuju u posebne obrazovne programe.
Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači Snježana Čotić upozorila je na izrazito povećanje broja novoupisanih učenika. Ove je godine upisano čak 39 novih učenika, dok ih je prethodnih godina bilo znatno manje. Na pitanje postoje li analize koje bi objasnile tako velik porast, odgovorila je kako se i sami stručnjaci pitaju što je uzrok sve većem broju djece kojoj je potrebna dodatna pomoć.
Jedan od razloga povećanog broja upisa u Centar Juraj Bonači, kako nam je pojašnjeno, može biti i to što sve veći broj roditelja djece s poremećajima iz spektra autizma bira isključivo ovu ustanovu.
