Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izradila je nacrt kadrovskih uvjeta za 2. razred modularne nastave za sve sektore. Prijedlog je predstavljen 30. srpnja, a do konca rujna mogu se poslati prijedlozi za izmjenu i dopunu.
Društvo arhitekata Split oštro je reagiralo na nacrt novih kadrovskih uvjeta u srednjem strukovnom obrazovanju. U očitovanju, koje potpisuje predsjednik DAS-a Marko Klarić, javno su iznijeli svoje zahtjeve.
'U sklopu uvođenja novih modularnih kurikula za strukovne škole doneseni su i nacrti novih kadrovskih uvjeta kojima je utvrđeno koje kvalifikacije nastavnika omogućuju izvođenje pojedinih modula. Na popise dopuštenih kvalifikacija uvrštena su i zanimanja koja nemaju odgovarajuće obrazovanje ni neposrednu stručnu povezanost sa sadržajem modula koji bi trebala izvoditi.
Ako se izvođenje stručnih sadržaja povjeri osobama koje nisu obrazovane u odgovarajućem području, učenici više nemaju jamstvo da ih struci poučavaju stručnjaci. Time se ne mijenja samo popis dopuštenih nastavnika, nego se snižava standard cjelokupnoga strukovnog obrazovanja.
Ovim putem izražavamo najoštrije protivljenje nacrtu novih kadrovskih uvjeta za izvođenje nastave u srednjim strukovnim školama. Pojedina rješenja nisu samo neprikladna i stručno neutemeljena, nego izravno ugrožavaju kvalitetu strukovnog obrazovanja i vjerodostojnost kvalifikacija koje učenici stječu.
Posebno zabrinjava činjenica da je za izvođenje pojedinih izrazito stručnih modula dopušten angažman osoba čije obrazovanje nema odgovarajuću vezu sa sadržajem koji bi trebale poučavati. Kao posebno apsurdan primjer ističemo modul 'Razrada nacrta na računalu', za koji je, prema nacrtu kadrovskih uvjeta, dopušteno da ga izvodi i magistar/stručni specijalist digitalne ekonomije i mnoga druga nekompetentna zvanja.
Razrada nacrta na računalu nije opće informatičko opismenjavanje niti administrativna uporaba računala. Riječ je o primjeni specijaliziranih digitalnih alata u projektiranju, tehničkom crtanju, modeliranju, izradi i obradi projektne dokumentacije te drugim stručnim postupcima koji zahtijevaju razumijevanje graditeljstva, arhitekture, konstrukcija, tehničkih propisa i profesionalnih standarda. Takve sadržaje može kvalitetno povezivati i poučavati samo osoba koja posjeduje odgovarajuće obrazovanje i iskustvo u pripadajućem strukovnom području.
Magistar/stručni specijalist digitalne ekonomije može biti potpuno stručan u području ekonomije, financija, poduzetništva ili poslovanja, ali to ga samo po sebi ne čini stručnim za poučavanje računalnih metoda i programa koji se primjenjuju u graditeljstvu. Uvrštavanje takvih kvalifikacija među odgovarajuće kadrovske uvjete predstavlja nedopustivo izjednačavanje formalne mogućnosti rada s dokazanim stručnim kompetencijama.
Takvim se pristupom šalje poruka da stručnost više nije temelj strukovnog obrazovanja i da je gotovo svatko zamjenjiv gotovo bilo kime. Ako nastavnik ne poznaje struku u kojoj učenike obrazuje, ne može ih naučiti njezinoj logici, standardima, odgovornosti ni pravilnoj primjeni stručnih alata. Time se gubi osnovni smisao strukovne škole. Strukovna škola ne postoji samo zato da bi se popunila satnica i formalno realizirao kurikul. Njezina je zadaća učeniku omogućiti stjecanje stvarnih, uporabljivih i stručno utemeljenih kompetencija.
Učenik i roditelj imaju pravo očekivati da stručni modul izvodi nastavnik odgovarajuće struke, a poslodavac ima pravo očekivati da iza stečene kvalifikacije stoje znanje i kompetencije koje ta kvalifikacija podrazumijeva.
Ovakvi kadrovski uvjeti dodatno obezvrjeđuju nastavnike koji su završili zahtjevne stručne studije, stekli iskustvo u graditeljstvu i godinama razvijali specifične nastavničke kompetencije. Istodobno se otvara prostor da se nedostatak odgovarajućeg kadra administrativno prikrije proširivanjem popisa prihvatljivih kvalifikacija, umjesto da se problem rješava sustavno: privlačenjem stručnjaka u škole, odgovarajućim plaćama, stručnim usavršavanjem i kvalitetnim planiranjem kadrovskih potreba.
Nedostatak nastavnika određene struke ne može biti opravdanje za snižavanje stručnih kriterija. Kadrovski problem ne rješava se tako da se stručnom proglasi osoba koja potrebnu stručnost nema. Time se problem samo skriva, dok njegove posljedice snose učenici, škole, poslodavci i cijeli sustav.
Posebno je neprihvatljivo da se istodobno govori o modernizaciji strukovnog obrazovanja, obrazovanju usklađenom s tržištem rada, digitalnoj i zelenoj tranziciji te povećanju zapošljivosti učenika, a zatim se za izvođenje ključnih stručnih modula propisuju kvalifikacije koje sadržajno ne odgovaraju području rada. Takvo postupanje nije reforma strukovnog obrazovanja, nego njegovo stručno razvodnjavanje', navodi se.
Jasni su u zahtjevima:
1. Hitno preispitivanje svih novih kadrovskih uvjeta za izvođenje stručnih modula u srednjim strukovnim školama;
2. Brisanje kvalifikacija koje nemaju jasnu i neposrednu stručnu povezanost sa sadržajem pojedinog modula;
3. Propisivanje prednosti nastavnicima matične struke za izvođenje stručnih i strukovno-digitalnih sadržaja;
4. Uključivanje srednjih strukovnih škola, stručnih nastavnika, visokih učilišta i relevantnih strukovnih komora u reviziju kadrovskih uvjeta;
5. Javno obrazloženje stručnih i metodoloških kriterija prema kojima su utvrđene kvalifikacije nastavnika kojima je dopušteno izvođenje pojedinih stručnih modula;
6. Uspostavljanje jasnog načela prema kojem stručne module mogu izvoditi osobe koje su odgovarajuće kompetencije stekle u matičnom području struke.
'Od Ministarstva očekujemo da ove primjedbe ne tretira kao otpor promjenama, nego kao upozorenje ljudi koji neposredno rade s učenicima i odgovaraju za kvalitetu njihova obrazovanja.
Strukovno obrazovanje može se mijenjati, osuvremenjivati i interdisciplinarno povezivati, ali ne smije ostati bez svojega temelja, struke. Interdisciplinarnost ne znači da svatko može predavati sve, niti se digitalizacija može koristiti kao izgovor za brisanje granice između stvarne stručne kompetencije i površnog poznavanja računalnih alata.
Ako iz strukovnog obrazovanja uklonimo stručnost, tada više ne govorimo o strukovnom obrazovanju, nego o njegovoj administrativnoj imitaciji. Jer ako izgubimo stručnost, izgubili smo sve: kvalitetu nastave, povjerenje učenika i roditelja, vrijednost stečene kvalifikacije i samu svrhu postojanja strukovne škole.
Očekujemo hitno očitovanje i reviziju spornih kadrovskih uvjeta, prije nego što njihova primjena proizvede dugoročne i teško popravljive posljedice', zaključio je Klarić.
