27/03/26 · 18:42

STARA GRADSKA VIJEĆNICA Otvora se izložba ‘Kiparski izričaji vjere’ Damira Mataušića

Moći ćete je razgledati do 10. svibnja

STARA GRADSKA VIJEĆNICA Otvora se izložba ‘Kiparski izričaji vjere’ Damira Mataušića
Piše I. D.
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp
STARA GRADSKA VIJEĆNICA Otvora se izložba ‘Kiparski izričaji vjere’ Damira Mataušića

Muzej grada Splita nastavlja svoj izložbeni program još jednim važnim projektom! U utorak, 31. ožujka, u 19 sati, u Staroj gradskoj vijećnici na Narodnom trgu (Pjaca) u Splitu, u suradnji sa Spomen-muzejom biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, otvara izložbu ‘Kiparski izričaji vjere’ Damira Mataušića.

Izložba je ostvarena u okviru kulturno-umjetničkog projekta ‘Strossmayerovim putem’ i donosi sažet i recentan izbor iz sakralnog opusa Damira Mataušića. Kako u predgovoru izložbe ističe likovni kritičar Milan Bešlić, sakralna tematika u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti pokazuje se iznimno aktualnom i plodonosnom, prisutnom u opusima brojnih autora i različitih naraštaja, osobito u medijima tradicijske provenijencije poput slike, skulpture, crteža, mozaika i freske. U tom širem kontekstu, Bešlić prepoznaje i doprinos Damira Mataušića kao nezaobilaznu dionicu svakoga povijesnog pregleda i valorizacije suvremene hrvatske umjetnosti kršćanskoga nadahnuća.

Damir Mataušić u hrvatskoj je kulturnoj javnosti odavno prepoznat po osebujnom kiparskom rukopisu i iznimnoj širini svoga opusa. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća medaljarstvo, malu plastiku, reljefne kompozicije, kao i monumentalne skulpture i cjelovita rješenja za sakralne i javne prostore. Bez obzira na mjeru, motiv ili materijal, njegov rad odlikuje dosljednost autorskog pristupa i visoka razina kiparske artikulacije.

Bešlić pritom Mataušićev opus iščitava u kontekstu tradicijskog kiparskog postupka, naglašavajući poveznice s važnim imenima hrvatske kiparske baštine, poput Želimira Janeša i Ive Kerdića. Istodobno, upozorava da je Mataušićev rad raznorodniji i širi od tih ishodišta: od male plastike i medaljarstva do velikih sakralnih formi i javnih spomeničkih cjelina. Upravo se u toj širini, kao i u sposobnosti da tradicijske vrijednosti oblikuje suvremenim likovnim izrazom, prema Bešliću, očituje trajna vitalnost njegova kiparskog djela.

Posebno mjesto u Mataušićevu opusu zauzima sakralna tematika. Izloženi radovi svjedoče o njegovoj trajnoj zaokupljenosti kršćanskim motivima i o nastojanju da ih izrazi u njihovoj duhovnoj, simboličkoj i likovnoj složenosti. Kako ističe Milan Bešlić, ova je izložba koncipirana upravo kao recentni i sažeti izbor iz velike kršćanske teme u Mataušićevu kiparskom opusu, s namjerom da se taj segment njegova rada usustavi u kontekst suvremene hrvatske kiparske produkcije kršćanskoga nadahnuća.

U radovima predstavljenima na izložbi prepoznaje se motivska i materijalna raznovrsnost koja je obilježje Mataušićeva stvaralaštva. Kroz raspela, reljefe, medalje, poliptihe i druga djela otvara se prostor za čitanje složenih odnosa forme, materije, svjetlosti i duhovnog značenja. Bešlić osobito naglašava važnost materijala kojima kipar oblikuje svoja djela, od lijevane i polirane bronce te aluminija do pozlate, posrebrenja, drva, olova, bakra, stakla, emajla i drugih kombiniranih tehnika, ističući kako upravo izbor materijala dodatno produbljuje simboličku i poetsku izražajnost njegovih radova.

Poseban naglasak stavljen je i na odnos materije i svjetlosti, koji u Mataušićevim djelima zadobiva snažnu izražajnu i duhovnu funkciju. Kako primjećuje Bešlić, sjaj polirane kovine i suptilni odsjaji plemenitih umetaka nisu tek estetski elementi, nego sastavnice koje kiparskim formama daju transcendentalnu dimenziju i upućuju na duhovnost kršćanske provenijencije.

Izložba ‘Kiparski izričaji vjere’ publici pruža priliku da se upozna s recentnim izborom djela koji na sažet, ali reprezentativan način otkriva bogatstvo i slojevitost Mataušićeva sakralnog stvaralaštva. Ujedno potvrđuje, kako sugerira i Bešlićev tekst, da sakralna umjetnost i danas ostaje otvoreno, relevantno i neiscrpno stvaralačko područje, a Mataušićev opus jedno od njezinih osobitih i vrijednih suvremenih ostvarenja.

Izložba ostaje otvorena do 10. svibnja 2026. godine.