Svečanost dodjela zahvalnica za splitske profesore i znanstvenike koji surađuju s CERN-om upriličio je rektor Dragan Ljutić. Hrvatska je, podsjetimo, 28. veljače i službeno pridružena članica najvećega istraživačkog laboratorija na svijetu - Europskoga laboratorija za fiziku čestica (CERN). Jedan od uvjeta pristupanja bio je značajan znanstveni kapacitet, kojem su posebno doprinijeli splitski znanstvenici te im je rektor dodijelio zahvalnice za doprinos razvoju i prepoznatljivosti Sveučilišta u Splitu. Jednominutnom video snimkom čestitke je poslala i ministrica znanosti Blaženka Divjak.
Sveučilište u Splitu, preko svojih sastavnica Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) sudjeluje u istraživanjima na CERN-u još od 1993. Suradnju je započela mala entuzijastična grupa fizičara, prof. dr. sc. Željko Antunović, prof. dr. sc. Mile Dželalija, prof. dr. sc. Nikola Godinović, prof. dr. Ivica Puljak i Ivica Sorić, dipl. ing. na poziv svjetski poznatog znanstvenika Daniela Denegrija. S godinama je suradnja rasla i proširila se na tehničke znanosti, prvo u područje računarstva, a zatim i digitalne elektronike te danas obuhvaća još 15 znanstvenika zaposlenih na Sveučilištu: prof. dr. sc. Sven Gotovac, prof. dr. sc. Julije Ožegović, izv. prof. dr. sc. Eugen Mudnić, izv. prof. dr. sc. Linda Vicković, doc. dr. sc. Duje Čoko, doc. dr. sc. Marko Kovač, doc. dr. sc. Damir Lelas, doc. dr. sc. Josip Musić, doc. dr. sc. Vesna Pekić, dr. sc. Ante Kristić, dr. sc. Toni Šćulac, Duje Giljanović, mag. phys., Petra Lončar, mag. ing., Marina Pervan, mag. ing. i Dunja Polić.
Na prigodnoj dodjeli bio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.
- Počasćen sam što sam u vašem drustvu. Hvala lijepa što postojite, ponosni smo na vas. U našem gradu treba istaknuti iznimnost, radišnost, izvrsnost, što je vaš pravac - kazao je među ostalim gradonačelnik najavljujući da će u njemu i Gradu dok je na toj funkciji imati apsolutnu potporu.
Rektor je u nadahnutom govoru istaknuo kako nije znao za činjenicu da je toliko splitskih znanstvenika vezano za CERN, inače bi inzistirao da se svečanost primanja Hrvatske odvije u Splitu, ne u Zagrebu.
Govoreći o brojkama, rekao je da je kao rezultat suradnje s CERN-om, objavljeno više od 1100 znanstvenih radova indeksiranih u Web of Science (WOS), koji su citirani više od 47.000 puta. To čini oko 13 posto svih radova Sveučilišta u WOS-u te oko 35 psoto svih citata te trajno doprinosi prepoznatljivosti Sveučilišta u Splitu.
Na temama vezanim uz istraživanja na CERN-u stečeno je 5 doktorata iz područja fizike i 2 u području računalnih znanosti, a 3 doktorata su u izradi.
- Bože moj, u kojem mi lipom i pametnom gradu živimo! Ovo je vama posvećeno, nadam se da osjećate. Nisam ni ja znao ranije kolika je brojka. Mi Puljka vežemo za CERN, on je jedna desetina... - govorio je rektor pozivajući na poštivanje ovih znanstvenika.
Početaka se sjetio i Denegri, čovjek koji je praktički doveo Split i Hrvatsku u CERN. Kako je rekao Ljutić, Bog je htio da je bio na Braču pa da može doći.
- Početkom 90-ih godina nije bila laka situacija, nas par u CERN-u smo se raspodijelili da nađemo inženjere s kojima ćemo raditi. Prvo sam išao u Zagreb gdje sam studirao, pa u Split kod prof. Tudorića Geme. Rekao je da ima pet mladih, i potom je počela borba za naći financije. U početku je to bio napor Hrvatske, CERN-a i francuske amabasade. Polako se izgradio tim...- prisjetio se Denegri.
Kazao je da je Hrvatska na dva eksperimenta godinama, a sada je dio organizacije i imat će više prava za slati inženjera dok će studenti imati pravo participiranja.
Rektor je još dodao obraćajući se zaslužnima i da smo jači od Ruđera Boškovića te da je jako važna poruka mladima da je iz pozicije Splita dostupan cijeli svijet.
Profesor Godinović je govoreći o početcima iznio zanimljiv podatak da se 90-ih, za vrijeme rata, putovalo do CERN-a 24 sata, dok je danas Ženeva udaljena sat i pol vremena od Splita. Istaknuo je i da je ponosan što na ravnopravnoj osnovi radimo s vodećim svjetskim sveučilištima.
A kakva klima rada vlada u CERN-u dočarao je riječima što bi bio ljut jer je umoran i mora poći spavati, a želi raditi.
Od govora istaknimo još dekana PMF-a Nikolu Koceića Bilana koji je najavio da kd sljedeće godine kreće studij astrofizike i fizike elementarnih čestica na engleskom jeziku, a sve na krilima suradnje s CERN-om da se bolje shvate priroda i Svemir.
Dodajmo na kraju da je najvažnije postignuće sudjelovanje u otkriću Higgsovog bozona, u kojem je značajnu ulogu imala i splitska grupa, pod vodstvom Ivice Puljka, koji je pritom koordinirao grupu od stotinjak znanstvenika iz cijelog svijeta.
Puljak te još troje znanstvenika nisu stigli na svečanost u rektora.
