EUROPSKA KOMISIJA Drugi dio jesenskog paketa europskog semestra

Europska komisija danas objavljuje drugi dio jesenskog paketa europskog semestra. Prvi dio, predstavljen 26. studenoga, označio je početak provedbenog ciklusa u okviru novog okvira gospodarskog upravljanja. Drugi dio temelji se na prvom i uključuje sljedeće: Komisijin prijedlog preporuke o ekonomskoj politici europodručja za 2025., Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2025. i Komisijin prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2025.

U okviru europskog semestra i dalje će se utvrđivati socioekonomski izazovi i pružati smjernice o mjerama politike potrebnima za njihovo rješavanje. Stoga će se u okviru ciklusa europskog semestra 2025. poboljšati njegova analitička osnova i ojačati dijalog s državama članicama i drugim dionicima o konkretnim mjerama politike. Na temelju toga proljetni paket europskog semestra sadržavat će preporuke za pojedinu zemlju za rješavanje glavnih izazova utvrđenih u izvješću za tu zemlju.

Prijedlog preporuke o ekonomskoj politici europodručja za 2025.

Preporuka za europodručje državama članicama europodručja pruža savjete politike o pitanjima koja utječu na funkcioniranje čitavog europodručja.

U ovogodišnjoj preporuci za europodručje države članice pozivaju se da djeluju pojedinačno, među ostalim provedbom svojih planova za oporavak i otpornost, i zajednički u okviru Euroskupine kako bi poboljšale konkurentnost, potaknule gospodarsku otpornost i nastavile osiguravati makroekonomsku i financijsku stabilnost.

U preporuci se posebno poziva na sljedeće:

- jačanje inovacija, među ostalim u području ključnih tehnologija
- poboljšanje poslovnog okruženja jačanjem pristupa financiranju i smanjenjem administrativnog opterećenja i regulatorne složenosti
- podupiranje javnih i privatnih ulaganja u područjima zajedničkih prioriteta, kao što su zelena i digitalna tranzicija te izgradnja obrambenih sposobnosti
- promicanje usavršavanja i prekvalifikacije radne snage, uz daljnje povećanje sudjelovanja na tržištu rada
- osiguravanje usklađenosti s novim fiskalnim okvirom, poboljšanje održivost duga i praćenje rizika za makrofinancijsku stabilnost.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja

Izvješće o mehanizmu upozoravanja služi kao instrument za utvrđivanje mogućih makroekonomskih neravnoteža koje bi mogle utjecati na gospodarstvo pojedinačnih država članica ili EU-a u cjelini. Kao početak godišnjeg ciklusa postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, u njemu se navodi za koje je države članice potrebno detaljno preispitivanje kako bi se utvrdilo imaju li neravnoteže.

Detaljna preispitivanja pripremit će se u 2025. za devet država članica za koje je utvrđeno da su u 2024. imali neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže, a to su Cipar, Njemačka, Grčka, Italija, Mađarska, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka i Švedska.

U ovogodišnjem Izvješću o mehanizmu upozoravanja zaključeno je da je za Estoniju opravdano dodatno detaljno preispitivanje zbog specifičnih rizika od novih neravnoteža. Estonija se i dalje suočava s akumuliranim gubicima troškovne konkurentnosti uzrokovanima snažnim troškovnim pritiscima, pogoršanjem bilance tekućeg računa te rastom cijena stambenih nekretnina i zaduživanjem kućanstava.

Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju

Prijedlogom zajedničkog izvješća o zapošljavanju potvrđuje se da je tržište rada EU-a i dalje iznimno otporno. Stopa zaposlenosti u EU-u 2023. dosegnula je rekordnu razinu od 75,3 %, a u drugom tromjesečju 2024. dodatno se povećala na 75,8 %. Istodobno se stopa nezaposlenosti smanjila na povijesno nisku razinu od 6,1 % u 2023., a taj se trend nastavio i u 2024. Produktivnost rada nastavila se usporavati i u 2023., nakon znatnog usporavanja u razdoblju od 2010. do 2019. To bi moglo naštetiti sposobnosti EU-a da se natječe na globalnoj razini i održi gospodarski rast, otvara radna mjesta i poboljšava životni standard.

Realne plaće počele su se oporavljati u drugoj polovini 2023. zbog smanjenja inflacijskih pritisaka. Međutim, ti dobici još nisu u potpunosti obnovili kupovnu moć izgubljenu prethodnih godina. Primjerene minimalne plaće i dalje su ključne za zaštitu osoba s niskim dohotkom i smanjenje siromaštva zaposlenih, povećanje potražnje i jačanje poticaja za rad. Raširen nedostatak radne snage i vještina i dalje je prepreka povećanju produktivnosti, inovacijama i konkurentnosti. Komisija je u ožujku 2024. predstavila akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina, nadovezujući se na postojeće inicijative i utvrđujući nove mjere koje trebaju provesti EU, države članice i socijalni partneri.

U Zajedničkom izvješću o zapošljavanju za 2025. zadržava se snažna usmjerenost na zapošljavanje, vještine i socijalne aspekte za pojedine zemlje na temelju načela okvira za socijalnu konvergenciju, kako je predviđeno u novom okviru gospodarskog upravljanja. U izvješću se prati i napredak u ostvarivanju ciljeva za 2030. utvrđenih u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava. EU je na dobrom putu da ostvari svoj glavni cilj stope zaposlenosti od 78 % do 2030. Međutim, i dalje je potreban znatan napredak kako bi se osiguralo da 60 % odraslih osoba svake godine sudjeluje u učenju te kako bi se broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanjio za najmanje 15 milijuna.

Daljnji koraci

Europska komisija poziva Euroskupinu i Vijeće da rasprave o drugom dijelu jesenskog paketa i prihvate današnje smjernice te očekuje konstruktivan dijalog s Europskim parlamentom o sadržaju paketa i svakom sljedećem koraku ciklusa europskog semestra, kao i daljnju suradnju sa socijalnim partnerima i dionicima.