PRORAČUN ZA BUDUĆNOST: Danas se u Strasbourgu odlučuje o Europi nakon 2027.

'Ulazimo tek u jedno dugo i teško razdoblje u kojem će Europa, sve institucije, pregovarati o novom dugoročnom proračunu', rekao je Karlo Ressler, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu tijekom plenarnog zasjedanja koje se ovog tjedna održava u Strasbourgu.

Jedna od ključnih točaka zasjedanja je vizija Parlamenta za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO), odnosno dugoročni proračun EU-a za razdoblje nakon 2027. godine. Zastupnici će danas glasati o tome kako bi budući proračun trebao izgledati.

Govoreći o Višegodišnjem financijskom okviru - dokumentu koji će odrediti raspodjelu europskih sredstava od 2028. do 2034. - Ressler je naglasio njegovu važnost za Hrvatsku.

- To je itekako relevantno i za Hrvatsku, zbog toga što su upravo kohezijska sredstva - usmjerena na smanjivanje razlika među državama članicama - uvelike pomogla da Hrvatska hvata korak s razvijenim državama - rekao je Ressler.

Prema njegovim riječima, u posljednjih deset godina Hrvatska se popela sa 60 na gotovo 80 posto prosječne razine razvijenosti Europske unije. Zato se, tvrdi, koheziju ne može shvaćati kao nekakvu milostinju, nego kao stratešku investiciju u ravnomjerni razvoj i modernizaciju.

Ressler je dodao kako nikada nije jednostavno dogovoriti dugoročni proračun Europske unije, ali ovoga puta to će biti posebno teško. Govoreći o razlozima, naveo je obranu, sigurnost, gospodarski i tehnološki razvoj te potrebu da Europa drži korak s globalnim silama.

- Nažalost, postoji gospodarski i tehnološki jaz, ali isto tako i investicijski jaz koji će se pokušati nadomjestiti upravo s ovim proračunom - rekao je.

Upozorio je i na neprihvatljivost modela koji predlaže Europska komisija, po kojem bi svaka država imala svoj nacionalni plan, kao što je to bilo u Mehanizmu za oporavak i otpornost.

- Za Parlament je neprihvatljivo da cijeli sljedeći proračun bude utemeljen na takvom modelu. Važno je da Parlament ima pregled nad cijelim europskim proračunom, no isto tako smatramo da ono što je bilo osmišljeno za jednu posebnu situaciju nakon pandemije ne može funkcionirati sada i u redovitom europskom proračunu - poručio je.

- Zbog toga se i u rezoluciji jasno kaže da odbacujemo takav model, nego da očekujemo od Komisije da u srpnju predloži nešto što može biti smislenije i što može zadovoljiti i države članice, ali i sve europske institucije - izjavio je.

Parlament mora odobriti svaki godišnji proračun, a ovaj višegodišnji financijski okvir predstavlja snažnu polugu koju Parlament ima kao demokratski izabrano tijelo u Europskoj uniji. Ressler smatra da je vrijeme da se odmaknemo od restriktivne granice potrošnje od 1 % bruto nacionalnog dohotka, jer ona nije dovoljna za suočavanje s rastućim brojem kriza i izazova.

S obzirom na povlačenje SAD-a iz globalne uloge, proračun će se morati usmjeriti na odgovor na rusku agresiju, zahtjevne ekonomske i društvene okolnosti, manjak konkurentnosti te pogoršanje klimatske i biološke krize.

- Mir i sigurnost više ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Svjedočimo jednom širem, općem, globalnom geopolitičkom preslagivanju karata. Zbog toga je jasno da su veće potrebe. I zbog toga su veće potrebe koje se tiču obrane i sigurnosti koje su bile desetljećima zanemarene na europskoj razini. Važno je da se nastavi s tim politikama kohezije, ali isto tako i s činjenicom da ćemo morati uložiti više u naše gospodarstvo, više u tehnološki razvoj. Ako želimo hvatati korak, ako želimo da Europa ostane globalna, konkurentna - i pogotovo u ovim sad okolnostima i globalnog carinskog rata - moramo biti snažni i moramo biti na razini zadatka. I zbog toga će biti potrebna veća sredstva - zaključio je.

Potpora Ukrajini i postizanje pravednog, održivog i sveobuhvatnog mira bit će jedna od ključnih tema današnje rasprave. Parlamentarci će razgovarati o političkoj, financijskoj i vojnoj potpori te ulozi EU-a u poštivanju ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava.

Fleksibilnost potrošnje također se ističe kao ključna - sposobnost odgovora na krize mora biti ugrađena u dugoročni proračun za svako područje politike, s humanitarnom pomoći koja mora imati zaštićen status. Zato, sljedeći bi proračun trebao uključivati dva posebna instrumenta: za pomoć u katastrofama i za druge nepredviđene izazove. U izvješću se inzistira da pristup sredstvima EU-a mora biti uvjetovan poštovanjem vrijednosti EU-a i vladavine prava, te se zalaže za pametan mehanizam uvjetovanja kako korisnici ne bi bili kažnjeni zbog postupaka svojih vlada.