U stotoj godini preminuo Henry Kissinger, američki državni tajnik koji je dobio Nobelovu nagradu za mir

Preminuo je Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je u mladosti pobjegao iz nacističke Njemačke i postao jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih osoba vanjske politike u američkoj povijesti. Imao je 100 godina.

Kissinger je preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu, navodi se u priopćenju njegove konzultantske tvrtke Kissinger Associates. Tvrtka nije navela uzrok smrti, javlja CNN .

Kissinger je bio sinonim za američku vanjsku politiku 1970-ih. Dobio je Nobelovu nagradu za mir jer je pomogao oko okončanja američkog vojnog angažmana u Vijetnamskom ratu i zaslužan je za tajnu diplomaciju koja je pomogla predsjedniku Richardu Nixonu otvoriti komunističku Kinu Sjedinjenim Državama i Zapadu, što je rezultiralo Nixonovim posjetom Kini 1972. godine.

Kissinger se našao na udaru kritika zbog podrške državnom udaru protiv demokratske vlade u Čileu i bombardiranja Kambodže tijekom Vijetnamskog rata, što je dovelo do uspona genocidnog režima Crvenih Kmera.

Na Bliskom istoku Kissinger je izveo ono što je postalo poznato kao 'šatl diplomacija' kako bi razdvojio izraelske i arapske snage nakon Jom Kipurskog rata 1973. godine. Njegov 'detant' pristup američko-sovjetskim odnosima, koji je pomogao popustiti napetosti i doveo do nekoliko sporazuma o kontroli naoružanja, uvelike je vodio američku politiku sve do Reaganove ere.

Mnogi članovi Kongresa prigovarali su tajnovitosti Nixon-Kissingerovog pristupa vanjskoj politici, a aktivisti za ljudska prava napadali su ono što su vidjeli kao Kissingerovo zanemarivanje ljudskih prava u drugim zemljama. Nijedno pitanje nije zakompliciralo Kissingerovo nasljeđe više od Vijetnamskog rata. Kada je Nixon preuzeo dužnost 1969. godine, nakon što je obećao 'tajni plan' za okončanje rata, otprilike 30 tisuća Amerikanaca je ubijeno u Vijetnamu.

Unatoč naporima da se odgovornost za nastavak sukoba prebaci na vladu Južnog Vijetnama, američka uključenost nastavila se tijekom cijele Nixonove administracije. Kritičari su optuživali Nixona i Kissingera da su nepotrebno proširili rat. Američki angažman je na kraju završio padom Saigona 1975. i s više od 58 tisuća izgubljenih američkih života.

U vrlo kontroverznoj odluci, Kissinger je 1973. podijelio Nobelovu nagradu za mir sa svojim sjevernovijetnamskim kolegom Le Duc Thom za te godine potpisane Pariške mirovne sporazume. Citirajući odsutnost stvarnog mira u Vijetnamu, Tho je odbio prihvatiti nagradu, a dva člana Nobelovog odbora dala su ostavku u znak protesta zbog dodjele.