Vešligaj pozdravio novu europsku Viziju za poljoprivredu i hranu, ali upozorio i na opasnost za održivost cijelog sektora

Europska komisija jučer je predstavila novu europsku Viziju za poljoprivredu i hranu koja će poslužiti kao temelj i smjer razvoja buduće Zajedničke poljoprivredne politike i za prioritete u ovom sektoru do 2040. Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj - kao jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj - pozdravio je najave o dodatnim mjerama koje će zaštititi poljoprivrednike, ali je upozorio da je pitanje financiranja tih mjera izostalo.

'Vizija ima nekoliko dobrih stvari. Osobito je važno da je Komisija kao jedan od prioriteta istaknula rješavanje problema prodaje poljoprivrednih proizvoda ispod proizvodne cijene te je velik naglasak stavljen i na pojednostavljenje procedura za poljoprivrednike i poljoprivredna gospodarstva - i za to je najavljena nova europska legislativa. Dodatno, dokument se bavi i aspektom ruralnog razvoja te očekujem da će se vrlo brzo objaviti i ažurirani Akcijski plan za ruralna područja. To nam je iznimno potrebno, posebice u pogledu činjenice da se konačno ovom Vizijom prepoznaje značaj manjih jedinica lokalne samouprave u osiguravanju snažnih ruralnih sredina, ali i održive poljoprivredne proizvodnje. Uz to, spominju se i mjere koje će zaštititi europske poljoprivrednike od nepoštenih trgovačkih praksi i nelojalne konkurencije, što je u ovom trenutku, kada se raspravlja o EU-Mercosour trgovinskom sporazumu ključno', naveo je Vešligaj.

Stava je i kako je vidljiv pomak prema sustavu koji će nagrađivati poljoprivrednike za doprinos ekološkoj poljoprivredi, a ne nametati sankcije i kazne. To, prema njegovim riječima, pokazuje da je Komisija saslušala argumente da su poljoprivrednici dio rješenja, a ne problema kada se govori o održivosti sektora. 

'Zadovoljan sam i najavom nove Strategije generacijske obnove koja nam je prijeko potrebna s obzirom na to da je samo oko 12% poljoprivrednika u Europskoj uniji mlađih od 40 godina. Taj smo problem prepoznali već prije i upravo zbog toga smo u proračunu za 2025. osigurali dodatnih 30 milijuna eura za mlade poljoprivrednike', zaključio je Vešligaj.

Smatra, međutim, kako je Europska komisija propustila adresirati temeljnu točku prijepora na europskoj razini trenutačno - a to je nova Zajednička poljoprivredna politika i najave da bi se samostalni proračun Europske unije za poljoprivredu mogao ukinuti. 

'Brine me činjenica da se Vizija nije dotakla trenutačnih rasprava o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i spekulacija da će se spajati s kohezijskom politikom. Ovakva odluka ozbiljno bi ugrozila održivost cijelog poljoprivredno-proizvodnog sektora i dovela Europsku uniju u još težu poziciju kada govorimo o sigurnosti hrane. Tome se snažno protivim, a na razini odbora Europskog parlamenta Socijalisti i demokrati već su uložili amandmane kojima se traži da se zajamči samostalni proračun. Moram napomenuti da je to protivno i izvješću Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede gdje se jasno traži samostalni proračun', kazao je. 

Zastupnik Vešligaj smatra kako je poljoprivredni sektor prevelik i preznačajan da bi se prekrajao s drugim financijskim instrumentima.

'Ne vidim kako to ikome može pasti na pamet u ovoj situaciji dok nas poljoprivrednici mole da ojačamo ZPP i da osiguramo dodatna sredstva. Ako do toga dođe, strahujem i za hrvatske i europske poljoprivrednike i apeliram ovim putem na Vladu Republike Hrvatske da u Vijeću ne podrži takav prijedlog i da zajedno osiguramo dostatna sredstva za naše poljoprivrednike koji svim građanima Hrvatske osiguravaju zdravu i domaću hranu, po najvišim standardima', naveo je. 

Upravo na tom tragu, dobre vijesti stižu iz Bruxellesa i za hrvatske poljoprivrednike, gdje su države članice dale pozitivno mišljenje na prijedlog Komisije da 98,6 milijuna eura iz poljoprivredne rezerve ide za poljoprivrednike u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj koji su pogođeni vremenskim nepogodama i prirodnim katastrofama od proljeća 2024.

Komisija će raspodijeliti 68 milijuna eura Španjolskoj, 16,2 milijuna eura Mađarskoj, 6,7 milijuna eura Hrvatskoj, 4,2 milijuna eura Latviji i 3,5 milijuna eura Cipru kao izuzetnu pomoć.

'Ova mjera pomoći će poljoprivrednicima koji su doživjeli probleme u proizvodnji, samim time i gubitak prihoda. Iako Zajednička poljoprivredna politika već uključuje poljoprivrednu rezervu od 450 milijuna eura godišnje za nošenje krizama, posebno mi je drago da je Komisija naglasila potrebu za jačanjem alata za upravljanje rizicima zbog sve učestalijih ekstremnih vremenskih uvjeta. Kao što sam u više navrata govorio, svaka donesena odluka mora sadržavati brigu za poljoprivrednike uslijed klimatskih promjena i potrebno je imati stalne fondove za tu svrhu iz kojih će se jednostavno povlačiti sredstva', rekao je Vešligaj.

Vlade moraju raspodijeliti ovu pomoć do 30. rujna 2025. Do 31. svibnja 2025. morat će biti poznati detalji provedbe mjera.