Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu raspravljali su o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i potrebi za doprinosom Europske unije rješavanju humanitarne krize povezane s osobama koje su nestale u ratovima i sukobima. Sudjelovala je i hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP).
Govoreći o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima u kontekstu rata, sukoba i geopolitičkih napetosti, Zovko je podsjetila kako je deklaracija nastala upravo u takvim okolnostima - kao odgovor na nepravdu, patnju i kršenje temeljnih prava.
Naglasila je kako je agresija na Republiku Hrvatsku 1991. donijela nezamislivu patnju. Tisuće hrvatskih branitelja i civila bile su zatočene, nestale ili nasilno odvedene. Unatoč svim naporima i mjerama, 1782 osobe i dalje su nestale u Hrvatskoj od Domovinskog rata. Jednako tako, od posljedica rata u Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za 7608 ljudi.
'To pitanje ne smije ostati otvoreno. Pravda za nestale ne može biti prepuštena zaboravu. Pozivam Srbiju i Crnu Goru da konačno preuzmu odgovornost, otvore arhive, podijele informacije i omoguće rješavanje sudbina onih koji su nepravedno nestali', naglasila je Zovko.
Pritom je istaknula kako Europska unija ovo pitanje mora staviti visoko na dnevni red pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom s obzirom na to da pristup EU-a podrazumijeva vrijednosti istine, pravde i ljudskih prava, napominjući pritom kako u tome ne može i ne smije biti kompromisa.
'Neprihvatljivo je da oni koji imaju informacije o nestalima i dalje šute. To dugujemo ne samo nestalim osobama, već i onima koji trenutno podnose brutalne stvarnosti rata', zaključila je zastupnica Zovko.